Hegemonija

Hegemonija (grč. ἡγεμονία = hegemonia = predvođenje, zapovjedništvo), u politici, općenito prevlast, je temin kojim se označava nadmoćnost, civilno i vojno vodstvo, politička dominacija. U Antičkoj Grčkoj, politička prevlast i vojno vođstvo pojedinih, jačih polisa u savezima polisa (hegemonija. Sparte u Peloponeskom i Atene u Delskom ili Atičkom savezu). U suvremenoj politici hegemonija je izraz za prevlast neke države ili nacije na političkom, ekonomskom ili kulturnom polju. U federacijama, formalnim zajednicama država, hegemonija označava vodstvo, prevlast brojnije, jače nacije ili države nad drugim nacijama i državama. Pojam hegemonije uključuje premoć i dominaciju velikih država (velikih sila) koja uvjetuje ponašanje drugih, manjih država. Prevlast velikih država temelji se na njihovu geostrateškom i geopolitičkom položaju, broju stanovnika te posebno na ekonomskoj i vojnoj snazi. Suvremena politička misao pojave ideološke dominacije, rasizma i šovinizma smatra posljedicama izrazite neravnopravnosti koju održava hegemonijski odnos.^[1][2]

U Staroj Grčkoj (oko 8. – oko 6. godine p. n. e.), hegemonija je označavala političko-vojnu dominaciju hegemona grada-države nad drugim gradovima-državama.^[3] U 19. stoljeću, "hegemonija" je označavala "društvenu ili kulturnu prevlast ili prevlast; prevlast jedne grupe unutar društva ili sredine" i "grupu ili režim koji vrši neprikladan uticaj unutar društva".^[4]

U kulturnom imperijalizmu, vodeća država diktira unutrašnju politiku i društveni karakter podređenih država koje čine hegemonističku sferu uticaja, bilo od strane unutrašnje, sponzorisane vlade ili od strane eksterna, instalirana vlada. Termin "hegemonizam" označava geopolitičku i kulturnu prevlast jedne zemlje nad drugim zemljama, npr. hegemonija Velike sile uspostavljene sa evropskim kolonijalizmom u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.^[5]

U Marksističkoj filozofiji, Antonio Gramsci je definirao kulturnu hegemoniju kao manipulaciju vladajuće klase sistemom vrijednosti i običajima društva, tako da je perspektiva vladajuće klase pogled na svijet društva;^[5] tako, u odnosima između društvenih klasa zajednica, termin "hegemonija" opisuje kulturnu dominaciju vladajuće klase, koja primorava na potčinjavanje ostalih društvenih klasa.^[6]

1. ^ Schenoni, Luis L. (2019). "Hegemony". Oxford Research Encyclopedia of International Studies. OREIS. Oxford University Press and International Studies Association, LLC. doi:10.1093/acrefore/9780190846626.013.509. ISBN 9780190846626.
2. ^ "Hegemony". Oxford Advanced American Dictionary. Dictionary.com, LLC. 2014. Arhivirano s originala, 3. 2. 2014. Pristupljeno 1. 2. 2014.
3. ^ Chernow, Barbara A.; Vallasi, George A., ured. (1994). The Columbia Encyclopedia (Fifth izd.). New York: Columbia University Press. str. 1215. ISBN 0-231-08098-0.
4. ^ "hegemony". Oxford English Dictionary (Online izd.). Oxford University Press. (Subscription or participating institution membership required.) (Definitions 2a and 2b)
5. ^ ^{a b} Bullock, Alan; Trombley, Stephen, ured. (1999). The New Fontana Dictionary of Modern Thought (Third izd.). London: HarperCollins. str. 387–388. ISBN 0-00-255871-8.
6. ^ Flint, C.; Taylor, P. J. (2018). Political Geography: world-economy, nation-state, and locality (7 izd.). Routledge. ISBN 9781138058262.