Hidrotermalni otvori

Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajge/borealne šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Četinarske šume umjerenih predjela
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Tropske i suptropske četinarske šume
Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
Planinske travne i žbunaste vegetacije
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Sredozemna vegetacija
Plavljena travna vegetacija
Mangrove
Vodeni biomi
Kontinentalni prag
Obalska zona (litoral) i zona mlata
Riparijska zona
Jezera
Koralni greben
Šume algi
Ledeni pokrivač
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Zona dna (bentos)
Pelagijska zona (pelagijal)
Neritska zona (sublitoral)
Drugi biomi
Endolitska zona
Bijeli dimnjaci koji emitiraju tekućinu bogatu barijem, kalcij, silicij i ugljik-dioksidom na otvoru Champagne, vulkan Eifuku, Marijanska brazda, Nacionalni spomenik marincima

Hidrotermalni otvor je ispušni otvor na morskom dnu iz kojeg se izvire geotermalna zagrijana voda. Hidrotermalni otvori se obično nalaze u blizini vulkanskih aktivnih mjesta, područja u kojima se razmiču tektonske ploče u centru širenja, okeanskih bazena i vrućih tačaka.[1] Klasifikacija hidrotermalna ležišta pravi se na bazi analize stijene i mineralnih ruda, nastalih djelovanjem hidrotermalnih otvora.

Hidrotermalni otvori postoje jer je zemlja geološki aktivna i ima veliku količinu vode na svojoj površini i unutar svoje kore. Pod morem, hidrotermalni otvori mogu oblikovati značajke nazvane "crni dimnjaci" ili "bijeli dimnjaci". U odnosu na većinu dubokih mora, područja oko hidrotermalnih otvora podmorje je biološki produktivnija, pa često imaju složene zajednice koje topla voda potpomažu hemikalijama otopljenim u prozračnim tekućinama. Hemosintetske bakterije i archaea tvore osnovu prehrambenog lanca, podržavajući različite organizme, uključujući divovske crve, školjke, priljepke i škampe. Smatra se da aktivni hidrotermalni otvori postoje na Jupiterovom satelitu Evropa, i na Saturnovom satelitu Enceladusu.[2][3] a nagađa se da su drevni hidrotermalni otvori nekada postojali na Marsu.[1][4]

  1. ^ a b Colín-García, María (2016). "Hydrothermal vents and prebiotic chemistry: a review". Boletín de la Sociedad Geológica Mexicana. 68 (3): 599–620. doi:10.18268/BSGM2016v68n3a13.
  2. ^ Chang, Kenneth (13. 4. 2017). "Conditions for Life Detected on Saturn Moon Enceladus". New York Times. Pristupljeno 14. 4. 2017.
  3. ^ "Spacecraft Data Suggest Saturn Moon's Ocean May Harbor Hydrothermal Activity". NASA. 11. 3. 2015. Arhivirano s originala, 13. 3. 2015. Pristupljeno 12. 3. 2015.
  4. ^ Paine, M. (15. 5. 2001). "Mars Explorers to Benefit from Australian Research". Space.com. Arhivirano s originala, 21. 2. 2006.

Hidrotermalni otvori

Dodaje.pl - Ogłoszenia lokalne