Jakarta
Jakartè | |
---|---|
Interaktivna karta koja prikazuje Jakartu (dijelovi Hiljadu ostrva nisu vidljivi) | |
Koordinate: 6°10′30″S 106°49′39″E / 6.17500°S 106.82750°E | |
Država | Indonezija |
Regija | Java |
Površina | |
• Ukupno | 7.076,31 km2 |
Mjesto po površini | 38. u Indoneziji |
Nadmorska visina | 8 m |
Stanovništvo (2022.)[2] | |
• Ukupno | 32.600.000 |
• Gustoća | 4.606,92 /km2 |
Vremenska zona | UTC+07:00 |
Poštanski broj | 1xxx0 |
Pozivni broj | +62 21 |
Jakarta (Djakarta) je glavni grad i najveći grad Indonezije. Jedna je od najmnogoljudnijih urbanih aglomeracija na svijetu. Smještena na sjeverozapadu ostrva Java, Jakarta je ekonomski, kulturni i politički centar države.
Službeno metropolitansko područje, Jabodetabek, je drugo najveće u svijetu. Jakarta je na spisku globalnih gradova po istraživanju "2008 Globalization and World Cities Study Group and Network (GaWC)"[3]
Ime grad je izvedeno iz stare javanske riječi "Jayakarta" što se prevodi kao "pobjednička djela", "potpuno djelo", ili "potpuna pobjeda".
Osnovan u 4. vijeku, grad je postao značajna trgovačka luka za Kraljevstvo Sunda. Rastao je kao glavni grad kolnije Zapadne nizozemske Indije. Proglašen je glavnim gradom Indonezije, nakon što je država postala nezavisna, nakon Drugog svjetskog rata.
Grad je prije bio poznat po različitim imenima: Sunda Kelapa (397–1527), Jayakarta (1527–1619), Batavia (1619–1942), i Djakarta (1942–1972). Većina indonežana i neki stranci su grad nazivali Veliki Durijan.
Glavna obilježja grada su Državni spomenik i džamija Istiqlal.
Jakarta je ekonomski, kulturni i politički centar Indonezije. Iako se prostire na samo 661,23 km<sup>2 i stoga ima najmanju površinu od bilo koje indonezijske provincije, njeno metropolitansko područje pokriva 7.076.31 km2, što uključuje satelitske gradove Bogor, Depok, Tangerang, Južni Tangerang, i Bekasi, a procjenjuje se da ima 32,6 miliona stanovnika od 2022, što ga čini najvećim urbanim područjem u Indoneziji i drugim po veličini u svijetu (poslije Tokija). Jakarta je na prvom mjestu među indonezijskim provincijama po indeksu ljudskog razvoja. Poslovne prilike i prilike za zapošljavanje u Jakarti, zajedno sa sposobnošću da ponudi potencijalno viši životni standard u poređenju sa drugim dijelovima zemlje, privukle su migrante iz cijelog indonezijskog arhipelaga.
Jakarta je jedan od najstarijih stalno naseljenih gradova u jugoistočnoj Aziji. Osnovan u četvrtom vijeku kao Sunda Kelapa, grad je postao važna trgovačka luka za Kraljevstvo Sunda. Nekada je to bio de facto glavni grad Nizozemske istočne Indije, kada je bio poznat kao Batavia. Jakarta je službeno bila grad unutar Zapadne Jave do 1960. kada je njen službeni status promijenjen u provinciju sa posebnom razlikom glavnog grada. Kao pokrajina, njena vlada se sastoji od pet administrativnih gradova i jednog administrativnog namjesništva. Jakarta je sjedište sekretarijata ASEAN-a. Finansijske institucije kao što su Banka Indonezije, Indonezijska berza i korporativna sjedišta brojnih indonezijskih kompanija i multinacionalnih korporacija nalaze se u gradu.
Glavni izazovi Jakarte uključuju brzi urbani rast, ekološki slom, zagađenje vazduha, saobraćaj u blokadi, zagušenja i poplave zbog slijeganja (rast nivoa mora je relativan, a ne apsolutan). Dio Sjeverne Jakarte tone i do 17 cm godišnje, dok je južni dio relativno stabilan. Ovo je učinilo sjeverni dio grada sklonijim poplavama i jednom od najbrže tonućih prijestonica na svijetu. Kao odgovor na ove izazove, u augustu 2019, predsjednik Joko Widodo najavio je planove za premještanje glavnog grada iz Jakarte u planirani grad Nusantaru, u provinciji Istočni Kalimantan na ostrvu Borneo. MPR je odobrio taj potez 18. januara 2022. Indonežanska vlada ne napušta Jakartu nakon što je objavila planove za preseljenje glavnog grada zemlje, rekao je njen ministar planiranja, obećavajući da će potrošiti 40 milijardi američkih dolara, što je više od cijene izgradnje Nusantare, kako bi se spasio grad u narednoj deceniji.[4]