Javor | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Koljeno | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Sapindales |
Porodica | Sapindaceae L. |
Rod | Acer |
Rasprostranjenost javora |
Javor, zajedničko ime za rod drveća prostranu na blagim prostranstvima na sjevernoj hemisferi. Porodica javorova (Aceraceae) se sastoji od otprilike 113 vrsta, prepoznatljiva je po svojim unakrsnim listovima, simetrično oslobođenim cvjetovima i uzvišenim prihodima.[1][2][3].
Šiboliki izdanci redovno su maslinasto smeđi s brojnim svijetlim lenticelama. Pupovi su dosta krupni, svjetlozeleni, pokriveni trbušasto izbočenim, zaobljenim ljuskama.
Listovi su 8–16 cm dugi i isto toliko široki, petokraki, odozgo tamnozeleni, odozdo nešto svjetliji. Palistići su kratkotrajni, jezičasti, svjetlozeleni. Krakovi su zaobljeno trokutasti, grubo, ali dosta jednoliko nazubljeni. Peteljka je zelena, katkad crvena, duga kao plojka ili još duža.
Cvijetovi su žućkastozeleni, u kratkim visećim metlicama. Cvjeta desetak dana nakon listanja, u maju. Perutke su međusobno smještene većinom pod pravim uglom, u donjem dijelu trbušasto uzdignute. Kotiledoni su jezičasti, gore zaobljeni, dole klinoliki s paralelnom uzdužnom nervaturom.
Gorski javor je karakteristična vrsta bukovih šuma, a javlja se u svim tipovima bukovih i mješovitih šuma, izvan poplavnih područja, indicirajući u njima vlažnija mjesta. Odgovaraju mu mineralima bogata, srednje vlažna, na trajno mokra, rahla i humusna tla.
Obično posađene vrste su sikamura, crveni javor, šećerni javor i norveški javor koje rastu u Sjevernoj Americi i Evropi. Azijske vrste se razlikuju po korijenu od svojih zapadnih rođaka. Neki su mali kao žbunje, neki su zimzeleni, a neki imaju skroz izobličene listove. Kao dopuna njihovom značaju kao ukrasu, javori su izvor drvene građe, naročito sikamura, i od šećera i sirupa naročito šećerni javor. Javori su važan izvor polena i nektara za pčele u ranom proljeću.
List javora je simbol Kanade, i nalazi se na njenoj zastavi.