Krvni pritisak

Krvni pritisak
Zdravstveni radnik mjeri krvni pritisak pomoću sfigmomanometra.
Klasifikacija i vanjski resursi
MedlinePlus	007490
MeSH	D001795

Krvni pritisak je sila kojom cirkulišuća krv djeluje na jedinicu površine krvnog suda, a koja nastaje uslijed kontrakcija srčane muskulature i posljedičnog potiskivanja krvi kroz kardiovaskularni sistem.

Pri svakom izbacivanju krvi iz lijeve srčane komore pritisak raste, dok isti polako opada u periodu između dvije kontrakcije kada se krv ulijeva iz pretkomora u komore i srce priprema za novu kontrakciju. Iz tog razloga se određuju dvije vrijednosti: gornji (sistolni) i donji (dijastolni) krvni pritisak. Vrijednosti dobijene mjerenjem pomoću različitih instrumenata se odnose na pritisak u krvnim sudovima na nivou srca, jer on nije isti u svim dijelovima tijela uslijed hidrostatskog efekta i brojnih drugih činilaca.

Standardna jedinica kojom se izražava krvni pritisak je milimetar živinog stuba (mmHg), mada se nekad koriste i druge jedinice poput kilopaskala (kPa), centimetar vodenog stuba (cm H₂O) itd.

Krvni pritisak je promjenjiv, mijenja se tokom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutrašnjim faktorima. Te promjene su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok ovisno o promjeni životnih uslova. Po mišljenju brojnih eksperata, normalan krvni pritisak kod čovjeka kreće se oko 120/80 ili niže^[1][2][3].

1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 7. 2. 2012. Pristupljeno 31. 1. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
2. ^ http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/highbloodpressure.html
3. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 7. 2014. Pristupljeno 31. 1. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)