Back دير مارياسترن ARZ Мария Звиезда Bulgarian Abadia de Mariastern Catalan Trappistenabtei Marija-Zvijezda German Mariastern Abbey, Banja Luka English Église abbatiale Sainte-Marie-de-l'Étoile French Opatija Marija Zvijezda Croatian Opatija Marija Zvijezda SH Trapistický kláštorný kostol Panny Márie - Hviezdy (Banja Luka) SK Trapistovski samostan Marije Zvezde Banjaluka SL
| Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije | |
|---|---|
 Crkva Samostana trapista –„Marija Zvijezda“ (Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije) | |
| Osnovne informacije | |
| Religija | Katoličanstvo |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Administracija | Župa Marija Zvijezda |
| Organizacijski status | Banjaluöka biskupija |
| Status | Samostanska crkva |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Crkva |
| Osnivač | Franz Pfaner |
| Osnovano od strane | Grupa od sedam redovnika iz njemačke opatije Mariawald |
| Dovršeno | Sredina XIX vijeka |
Opatija "Marija Zvijezda" (njemački: Mariastern) jest samostan trapističkog reda u Bosni i Hercegovini nedaleko od Banje Luke. Osnovao ga je Franz Pfaner u drugoj polovini 19. vijeka dok su Bosnom i Hercegovinom još vladali Osmanlije. Godine 1869. grupa od sedam redovnika iz njemačke opatije Mariawald došla je u Banju Luku i osnovala trapistički samostan "Marija Zvijezda". Prvi poglavar bio je don Franz Pfaner.
Trapisti pripadaju monaškoj porodici koja slijedi Krista živeći po Pravilu sv. Benedikta iz Nursije, oca zapadnog monaštva, utemeljitelja samostana Subiaco i Monte Cassino. Nadimak "trapisti" dobili su po reformskom pokretu koji je započeo u 17. stoljeću u francuskom cistercitskom samostanu Notre Dame de La Trappe u Normandiji. Trapisti imaju i žensku granu koja ima 72 samostana
Crkva Samostana trapista –„Marija Zvijezda“ (Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije) sa pokretnom imovinom je od 2004. godine Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 20. do 26. januara 2004. godine, u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo i Tina Wik, proglasila je opatiju za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Pokretnu imovinu sačinjavaju: pinakoteka sa 16 slika, gliptoteka sa 6 skulptura, 20 tekstilnih predmeta, 42 predmeta izrađena od metala, 15 komada kućnog i liturgijskog mobilijara i 96 knjiga.
- ^ "Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]