Piramida (arhitektura)

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Piramida se u Egiptu kao oblik građevine razvila iz prizemne pravokutne grobnice, mastabe, nazvane prema arapskoj riječi mastaba što znači klupa. Faraona Djosera iz III dinastije smatra se graditeljem prve stepenaste, a faraona Snefrua iz IV dinastije graditeljem prve kose piramide.

U Gizi se dakle nalazi jedno, ujedno i jedino sačuvano, čudo Starog svijeta – piramide faraona IV dinastije: Keopsa, Kefrena i Mikerena. Samom gradnjom piramida faraonske su se grobnice premjestile iz prijašnje Saqqare na visoravan Gizu.

• Keopsova ili Velika piramida visoka je gotovo 150 metara i sagrađena od oko 2 miliona kamenih blokova. Izgrađena je oko godine 2560. p. n. e. po nalogu faraona Keopsa – Snefruovog sina i nasljednika. Ugao stranica u odnosu na osnovicu iznosi 51° i 51', a svaka je stranica pažljivo orijentisana prema jednoj od četiri strana svijeta. Horizontalni je presjek građevine u bilo kojem dijelu kvadratan, a dužina stranica osnovice iznosi 229 metara. Dužnosnici koji su služili Keopsa dali su podići svoje grobnice oko njegove piramide. Sam Keops želio je uz sebe sahraniti i tijelo svoje majke Hetepheres, Snefruove žene. Godine 1954 u jami pokraj Keopsove piramide pronađena je netaknuta lađa duga oko 48 i široka oko 5 metara. Nakon 16 godina rada ponovno je složena i izložena u modernoj zgradi nedaleko od nalazišta.
• Kefrenova piramida je znatno manja od piramide njegova oca Keopsa, ali je pronađena u znatno boljem stanju. Sagrađena je od granitnih blokova koji teže oko nekoliko tona i crvenom bojom odražavaju kontrast s bijelim alabasternim podovima. Na njenom je vrhu vidljiv dio oplate od bijelog vapnenca. Istočna strana piramide otkriva ostatke hrama u kojem su se odvijali pogrebni rituali za pokojnog vladara. Godine 1860 francuski je arheolog Auguste Mariete našao impozantni Kefrenov kip nizvodno od same piramide.
• Osnova Mikerenove piramide, znatno manje od svojih prethodnica, prekrivena je pločama sijenita, odnosno granita vrlo visoke kvalitete. Mikerenov je pogrebni kompleks bio ukrašen mnoštvom kipova, a jedan od najpoznatijih je tzv. Mikerenova trijada koja kralja prikazuje između božice Hator i personifikacije egipatske pokrajine. Piramide su toliko jedinstvene i nevjerojatne da su postale simbolom čitave egipatske kulture...