Poglavica, je vođa ili šef (eng. Chief) je u društvima sa plemenskom organizacijom. Za razliku od vračeva, duhovnih vođa, poglavica je svjetovni poglavar i predstavnik izvršne vlasti. Neka plemena nemaju poglavicu, dok ga neka biraju samo u razdobljima ratova. Kod nekih plemena, poglavica je redovno potomak njihovih osnivača. Može biti najbogatiji stočar, najbolji ratnik ili govornik. Ti su kriteriji izraženi kod sjevernoameričkih domorodaca. On ima određene povlastice, među kojima se ističe moć i prava koja se prenose sa jedne generacije na naredne. To može biti kuća na najistaknutijem mjestu, pravo nošenja odjeće od lavljen ili leopardovog, medvjećeg, bizonskog ili nekih drugih krzana ili obilježja snažnih i/ili opasnih životinja; kod Eskima poglavičo obilježje je vidrino krzno.
Najčešći su tipovi predsjedavajućeg vijeća (obično "starješine") i / ili šire narodne skupštine u "parlamentarnim" kulturama, ratni šef (može biti alternativni ili dodatni postratnom vremenu), nasljedni poglavica i politički dominantni medicinar "teokratskim" kulturama).[1][2]
Izraz se obično razlikuje od poglavara na nižim nivoima, poput vođa sela (geografski definiran) ili poglavar klana (u osnovi genealoški pojam). Opis "plemenski" zahtijeva etno-kulturni identitet (rasni, jezični, religijski itd.) Kao i neki politički (reprezentativni, zakonodavni, izvršni i/ili sudski) rang. U određenim situacijama, posebno u kolonijalnom kontekstu, najmoćniji član bilo konfederacije ili federacije takvih plemenskih, klanskih ili seoskih poglavara označen je kao glavni šef. Međutim, ovaj je izraz uveliko nestao iz upotrebe, pa se takve osobe često nazivaju kraljevima/carevima. Žena koja drži poglavarstvo ili koja proizlazi iz braka s muškim poglavicom, alternativno se naziva poglavarica, posebno u slučaju bivšeg poglavice.