Religija je niz društveno-kulturnih sistema, uključujući određena ponašanja i prakse, moral, vjerovanja, Svjetonazor, tekstove, posvećena mjesta, proročanstva, etiku ili organizacije, koji općenito povezuju čovječanstvo s natprirodnim, transcendentalnim i duhovnim elementima[1]— iako ne postoji konsenzus naučnika oko toga šta tačno čini religiju.[2][3] Različite religije mogu, ali i ne moraju sadržavati različite elemente u rasponu od božanskog,[4] svetosti,[5] vjere,[6] i natprirodnog bića ili bića.[7]
Porijeklo vjerskih vjerovanja je otvoreno pitanje, s mogućim objašnjenjima uključujući svijest o individualnoj smrti, osjećaj zajednice i snove.[8] Religije imaju svete historije, narativa i mitologije, sačuvane u usmenim predajama, svetim tekstovima, simbolima i svetim mjestima, koji mogu pokušati objasniti porijeklo života, svemira i drugih pojava.
Religijske prakse mogu uključivati rituale, propovijedi, komemoraciju ili poštovanje (božanstava ili svetaca), žrtve, festivale, gozbe, trans, inicijacije, bračne i pogrebne službe, meditaciju, molitvu, muziku, umjetnost, ples ili javnu službu.
Procjenjuje se da postoji oko 10.000 različitih religija širom svijeta,[9] iako gotovo sve imaju regionalno zasnovane, relativno male sljedbenike. Četiri religije – kršćanstvo, islam, hinduizam i budizam – čine preko 77% svjetske populacije, a 92% svijeta ili slijedi jednu od te četiri religije ili se identificira kao nereligiozne,[10] što znači da preostalih 9.000+ vjera čine samo 8% stanovništva zajedno. Religiozno nepovezana demografska grupa uključuje one koji se ne identificiraju ni s jednom određenom religijom, ateiste i agnostike, iako mnogi u demografskoj skupini još uvijek imaju različita vjerska uvjerenja.[10]
Mnoge svjetske religije su također organizirane religije, najdefinitivnije uključujući abrahamske religije kršćanstvo, islam i judaizam, dok su druge vjerojatno manje, posebno narodne religije, autohtone religije i neke istočnjačke religije. Jedan dio svjetske populacije su pripadnici novih vjerskih pokreta.[11] Naučnici su ukazali da globalna religioznost može biti u porastu zbog religioznih zemalja koje imaju generalno više stope nataliteta.[12]
Studij religije obuhvata širok spektar akademskih disciplina, uključujući teologiju, filozofiju religije, komparativnu religiju i društvene nauke. Teorija religije nudi različita objašnjenja za njeno porijeklo i djelovanje, uključujući ontološke osnove religijskog bića i vjerovanja.[14]
U današnje vrijeme religija je sistematizirana na:
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom Nongbri
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom vergote
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom Zeigler
The religiously unaffiliated include atheists, agnostics and people who do not identify with any particular religion in surveys. However, many of the religiously unaffiliated have some religious beliefs.