Sezonska godina je vrijeme između uzastopnih ponavljanja sezonskog događaja kao što je poplava rijeke, migracija ptica ili cvjetanje biljaka.
Potreba farmera da predvide sezonske događaje dovela je do razvoja kalendara. Međutim, varijabilnost sezonskih događaja iz godine u godinu (zbog klimatskih promjena ili samo slučajnih varijacija) čini sezonsku godinu vrlo teškom za mjerenje. To znači da su kalendari zasnovani na astronomskim godinama (koje su dovoljno redovne da se lahko izmjere) kao surogati za sezonsku godinu. Na primjer, stari Egipćani su koristili helijakalni izlazak Sirijusa da prognoziraju poplavu Nila.
Studija zapisa temperature u proteklih 300 godina[1] sugeriše da sezonskom godinom upravlja anomalistička godina, a ne tropska godina. Ova sugestija je iznenađujuća jer se smatra da godišnja doba regulišu nagib Zemljine ose. Ove dvije vrste godina razlikuju se za samo 4 dana tokom 300 godina, tako da Thompsonov rezultat možda nije značajan. Međutim, rezultat nije nerazuman. Godišnja doba se mogu smatrati oscilirajućim sistemom koji pokreću dva ulaza sa neznatno različitim frekvencijama: ukupan unos energije od sunca varira s anomalističkom godinom, dok raspodjela ove energije između hemisfera varira s tropskom godinom. U drugim fizičkim situacijama, oscilirajući sistemi vođeni dvije slične frekvencije mogu se zakačiti za bilo koju od njih. Jedna stvar koju treba uzeti u obzir je da je oscilacija koja proizlazi iz nagiba ose mnogo veća od one koja proizlazi iz udaljenosti sunca.
- ^ Thomson, David (7. 4. 1995). "The Seasons, Global Temperature, and Precession". Science. 268 (5207): 59–68. Bibcode:1995Sci...268...59T. doi:10.1126/science.268.5207.59. PMID 17755231. S2CID 34475254.