Turkijski narodi

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Turkijski narodi

Osnovna podjela: (4 glavne grane); A) Sjeveroistočni; B) Sjeverozapadni (Kipčaki); C) Jugoistočni; D) Jugozapadni (Oguzi).

• 1. Afšari (Afshars).- najraštrkanija grupa Turaka u Iranu, oko 100.000, po jeziku su srodni Azerima. Žive na obalama jezera Urmia kod Zanjana; duž granice Kurdistana; južno od Kermana i u Khorasanu. Nemaju nikakvog političkog jedistva, ipak svi se nazivaju imenom Afšari i razlikuju svoje pojedine grupe od ostalih Turkijaca ili ne-Turkijaca.
• 2. Altajci (Ojroti). Rusija, u planinama Altaj i Alatau, nekoliko plemena: Teleuti, Telengi, Ojroti
• 3. Aynu (Ainu, Abdal).- Kina. 5.000. Ne smiju se pobrkati sa narodom Ainu na Sahalinu i Hokaidu.
• 4. Azeri (Azerbejdžanci, Azerbejdžanci). – Azerbejdžan, Iran (šijiti).
• 5. Balkari (Balkars), Rusija. Ogranak Karačajaca. Žive u Kabardino-Balkariji s nesrodnim Kabardincima. 1944. deportirani u Sibir zbog kolaboracije sa nacistima. 1957. vraćaju se konačno kući. U 15. vijeku oni i Kabardinci (ne svi) primili su islam od Krimskih Tatara i Osmanlijskih Turaka.
• 6. Baškiri (Baškorti; Bashkirs), u Baškortostanu, Rusija.
• 7. Čagatajci.- Turkmenija
• 8. Čulimski Tatari. Rusija
• 9. Čuvaši.- govore poseban turkijski, vjeruje se da potječu od Prabugara. U Čuvaškoj republici, Rusija
• 10. Dolgani. Rusija
• 11. Gagauzi. –Moldova (153.000; 1989.), Ukrajina, Rumunija, Bugarska. Potomci Seldžuka.
• 12. Hakasi (Abakanski Tatari; Khakass).- Rusija, u Autonomnoj oblasti Hakasija. Plemena: Sagajci, Beljtiri, Kiziljci.
• 13. Horasanski Turkijci (Khorasan Turks). Iran.
• 14. Ilsavan (Shahsavan, Shahseven). Kolektivno ime za oko 50 plemena u Istočnom Azerbejdžanu, Iran. Oko 100.000, stočari i nomadi. Ljeti vode stoku na ispašu po visokim padinama Sabalana, dok se zimi spuštaju na Dasht-e Moghan, kod rijeke Aras, koja čini granicu između Rusije i Irana.
• 15. Jakuti. Rusija. Nastali miješanjem lokalnih i turkijskih plemena.
• 16. Juruci.- Balkan (Sjeverna Makedonija), Turska.
• 17. Kajari (Qajars). Čine malenu turkijsku enklavu među Mazanderanima u Iranu. Tek nešto ih je stalno naseljenih, ostali su nomadski stočari.
• 18. Karačajci . Rusija, u Karačajevo-Čerkeškoj republici. Muslimani su. Kao i Balkarci bili su deportirani u središnju Aziju tokom rata.
• 19. Karakalpaci. Uzbekistan.
• 20. Karagasi (Tofalari, Sajanski Samojedi). Turcizirani Samojedi, Rusija.
• 21. Karaim .- Turkijska grupa u Litvaniji.
• 22. Karapahi (Karapakhs). Manje tursko pleme nastanjeno u Iranu u Khorasanu i duž južne obale jezera Urmia.
• 23. Kašgai (Qashqais).- Iran, konfederacija od nekoliko (većinom šijitskih) plemena Turkijaca u provinciji Fars; 250.000. Od 1960. mnogi su naseljeni po selima i gradovima.
• 24. Kazasi (Kazaki). Kazahstan. Oni su nastali odvajanjem od Uzbeka. Sadašnji Kazasi formirali su se sredinom 15. vijeka. Prvi vođa bio im je Khan Kasym (vladao od 1511-23), koji je ujedinio kazačka plemena.
• 25. Khalaj Turci. –Iran, 17.000
• 26. Kirgizi. Kirgizija; 3.000 u Afganistanu (na Pamiru), većina 1978. pobjegla u Pakistan nakon što su sovjetske i afganske trupe upale u Wakhan. Žive u jurtama.
• 27. Krimski Tatari.
• 28. Kumici (Kumiki) - sjeverni Dagestan, Rusija. Potomci srednjoazijskih Kipčaka.
• 29. Nogajci. Rusija. Crni i Bijeli. U stepama Dagestana (jedna grupa) i druga u Stavropoljskom kraju. Govore različite jezike.
• 30. Salar Ujguri.- Kina.
• 31. Šori (Shor).- Rusija.
• 32. Tatari. U Tatarstanu (3.8 miliona), Rusija. Jezik pripada grupi Kipčak. Sastoje se od više velikih grupa rasipanih po Rusiji i Ukrajini.
• 33. Turci.- Turska.
• 34. Turki. –Kina. Ogranak Gagauza. 30 domaćinstava.
• 35. Turkmeni (Turkomani). Tukmenija; u Afganistanu 12 plemena, 200.000 (1990). U Iranu žive u kraju zvanom Turkoman Sahra, 250.000 (1986). Oni su porijeklom od srednjovjekovnih Oguza čija je pradomovina bila u Mongoliji i oko jezera Bajkal, bili su konfederacija poznata kao Devet Oguza. Od 10. vijeka oni se već nalaze u Kazahstanu sjeverno od Aralskog jezera. Ime im se prvi puta spominje u izvorima iz 10. vijeka. Klanski vođa Seljuk osniva dinastiju i carstvo koje nosi njegovo ime, a srž mu čine oni elementi Oguza što migriraju južno u Afganistan i Iran. Središte carstva bilo je u Iranu. Otuda se dijelovi Oguza šire u sadašnji Azerbejdžan i Anatoliju.
• 36. Tuvinci. Rusija, 314.000 (1995), u Tuvi.
• 37. Ujguri. Žuti (Zapadni), Istočni.
• 38. Urumi.- Ukrajina.
• 39. Uzbeci. Afganistan, 1.3 miliona; Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i manja grupa u Iranu (Khorasan), u susjedstvu plemena Karapaha.