Back Азов амшын AB See van Azof AF Asowsches Meer ALS የአዞቭ ባሕር AM Mar d'Azov AN Meotedisca Mere ANG بحر آزوف Arabic بحر ازوف ARZ Mar d'Azov AST Azov dənizi AZ
Azovsko more | |
|---|---|
| More | |
 Satelitska fotografija Azovskog mora | |
| Položaj | |
| Koordinate | 46°N 37°E / 46°N 37°E |
| Smještaj | Istočna Europa |
| Države | |
| Granična mora | Crno more |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 39000[1][2] km2 |
| Duljina | 360[1] km |
| Širina | 180[1] km |
| Dubina | |
| • Prosječna | 7[1] m |
| • Najveća | 14[1] m |
| Duljina obale1 | 1860 km |
| Zapremina | 290[1] km3 |
| Salinitet | 10,9 ‰ |
| Rijeke i otoci | |
| Površina slijeva | 586000 km2 |
| Pritoci | Don, Kuban |
| Otoci | Jejska kosa, Zelenji, Boljšoj Dzendzik |
  Azovsko more Azovsko more na zemljovidu Crnog mora  1 Duljina obale nije dobro definirana mjera.
| |
Azovsko more (krimski tatarski : Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra zaljevom Crnog mora.[3][4] More je na istoku omeđeno Rusijom, a na sjeverozapadu i jugozapadu Ukrajinom, no njegova je obala trenutno pod ruskom okupacijom. Važan je pristupni put za srednju Aziju, pošto je povezan s Kaspijskim morem putem kanala Volga-Don.
U Azovsko more utječe nekoliko velikih rijeka, najveće su Don i Kuban, koje nanose velike količine pijeska, mulja i drugog sedimenta koji pak oblikuje brojne zaljeve, limane i uske sprudove. Zbog ovih naslaga morsko je dno relativno glatko i ravno, a dubina se postupno povećava od obale prema središtu mora. Zbog velikog ulijevanja slatke vode Azovsko more ima nizak salinitet i visoku količinu biomase (kao što su zelene alge) koja utječe na boju vode. Velika količina planktona hrana je za više organizme, stoga ovo more ima neobično visoku produktivnost ribe. Morske su obale niske, bogate vegetacijom i ptičjim kolonijama. Azovsko more je najpliće more na svijetu, a dubina mu se kreće između 0,9 i 14 metara, s prosječnom dubinom od 7 metara.[1][5][6][7][8] Kao posljedica stalnog ulijevanja kopnenih voda, voda stalno otječe iz Azovskog u Crno more.
- ↑ a b c d e f g Kostianoy i Kosarev 2007, str. 65.
- ↑ Marine Litter Report. www.blacksea-commission.org. Pristupljeno 29. srpnja 2022.
- ↑ Sea of Azov. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 26. studenoga 2015.
- ↑ Map of Sea of Azov. worldatlas.com. Pristupljeno 26. studenoga 2015.
- ↑ The New Encyclopædia Britannica. 1. 2005. str. 758. ISBN 978-1-59339-236-9.
With a maximum depth of only about 46 ft (14 m), the Azov is the world's shallowest sea
- ↑ Academic American encyclopedia. 1. Grolier. 1996. str. 388. ISBN 978-0-7172-2064-9.
The Azov is the world's shallowest sea, with depths ranging from 09 to 14 m (30 to 46 ft)
- ↑ National Geographic. National Geographic Society. 185: 138. 1994
- ↑ Earth from space. NASA. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. svibnja 2011.