| brom | ||
|---|---|---|
|
| ||
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
brom Br 35 | |
| Kemijska skupina | halogeni elementi | |
| Grupa, perioda, Blok | 17, 4, p | |
| Izgled | plin ili tekućina: tamnocrvene boje krutina: crne metalik boje 
| |
| Gustoća1 | (Br2) 3102,8 kg/m3 | |
| Tvrdoća | - | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
(25 °C) (Br2) 75,69 J mol–1 K–1 | |
| Talište | -7,2 °C | |
| Vrelište3 | 58,8 °C | |
| Toplina taljenja | (Br2) 10,571 kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | (Br2) 29,96 kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 79,904(1) | |
| Elektronska konfiguracija | [Ar] 3d10 4s2 4p5[1] | |
Brom je kemijski element atomskog (rednog) broja 35 i atomske mase 79,904(1). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Br. Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad. Jezikoslovac Bogoslav Šulek skovao je stoga hrvatski naziv za ovaj element: smrdik. Brom su otkrili 1826. A. J. Balard u Monpellieru, Francuska, i C. Lowig u Heidelbergu, Njemačka. Industrijski se vadi iz morske vode.
Brom je u prirodi tamnocrvene boje i uz živu je jedini element koji je pri sobnoj temperaturi u tekućem stanju. Dok je živa po svojstvima metal, brom je nemetal. Brom proizvodi otrovne pare koje imaju prodoran miris.
U prirodi ne javlja u elementarnom stanju već u obliku spojeva od kojih su najčešći bromidi. Spojevi broma nalaze se obično tamo gdje se nalaze i spojevi klora, samo bromovih spojeva ima mnogo manje. Ponekad dolazi do raspadanja bromida djelovanjem topline i sunčeve svjetlosti.
Brom ne gori u zraku, ali je oksidans i može lako izazvati požar u doticaju s nekim metalima.
- ↑ Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1