Dunav | |
---|---|
rijeka | |
Dunav u Budimpešti | |
Zemljovid porječja Dunava | |
Položaj | |
Države | Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Bugarska, Rumunjska, Moldavija, Ukrajina |
Naselja | Linz, Beč, Bratislava, Budimpešta, Vukovar, Novi Sad, Beograd... vidi tekst |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 2850[1] km |
Površina porječja | 817.000 km2 |
Istjek | |
• Prosječni | Beč: 1900 Budimpešta: 2.350 prije delte: 7130 m3 |
Plovna od – do | od delte do Ulma (Njemačka) |
Tok rijeke | |
Izvor | Schwarzwald (Baden-Württemberg, Njemačka) |
• Nad. vis. | 1078 m |
• Koord. | 47°57′03″N 08°31′13″E / 47.95083°N 8.52028°E |
Ušće | Delta Dunava (delta) |
• Koord. | 45°13′3″N 29°45′41″E / 45.21750°N 29.76139°E |
Slijev | crnomorski |
Ulijeva se u | → Crno more |
Pritoci | Drava, Sava, Tisa, Velika Morava, Prut ... vidi tekst |
Dunav je, nakon Volge, druga najdulja i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najdulja rijeka u Europskoj uniji.
Dunav izvire u Schwarzwaldu (šumovit planinski kraj u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke), spajanjem rječica Brigacha i Brega, u mjestu Donaueschingenu. Dunav dalje teče prema istoku kroz nekoliko glavnih gradova u središnjoj i istočnoj Europi (Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd) te nakon 2857 km na obali Crnog mora tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica starorimske države. Rijeka danas teče kroz deset država ili čini njihovu granicu, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka (5,8 %), Mađarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska (28,9 %), Moldavija (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %). U riječni sustav Dunava spada i devet drugih država: Italija (0,15 %), Poljska (0,09 %), Švicarska (0,32 %), Češka (2,6 %), Slovenija (2,2 %), Bosna i Hercegovina (4,8 %), Crna Gora, Makedonija i Albanija (0,03 %).