Back Естониа AB Èstonia ACE Эстоние ADY Estland AF Estland ALS Эстония ALT ኤስቶኒያ AM Estonia AMI Estonia AN Ēstland ANG
| Republika Estonija Eesti Vabariik | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Himna Mu isamaa, mu õnn ja rõõm | |||||
 Položaj Estonije | |||||
| Glavni grad | Tallinn | ||||
| Službeni jezik | estonski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Alar Karis | ||||
| - Predsjednik Vlade | Kristen Michal | ||||
| Neovisnost | Od Sovjetskog Saveza 20. kolovoza 1991. | ||||
| Površina | 129. po veličini | ||||
| - ukupno | 45 226 km2 | ||||
| - % vode | 4,56 % | ||||
| Stanovništvo | 150. po veličini | ||||
| - ukupno (2000.) | 1 370 052[1] | ||||
| - gustoća | 31/km2 | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2006. | ||||
| - ukupno | 23,93 milijarda $ (106.) | ||||
| - po stanovniku | 17 802 $ (39.) | ||||
| Valuta | euro (100 centa) | ||||
| Pozivni broj | +372 | ||||
| Vremenska zona | UTC +2 UTC +3 ljeti | ||||
| Internetski nastavak | .ee 1) | ||||
| 1) Estonija također koristi i internetski nastavak .eu pošto je jedna od članica Europske unije, kojeg dijeli s ostalim članicama | |||||
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.[2] Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru,[3] ukupne površine od 45 227 km2, od čega 2839 km2 otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik.
Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991.
Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.[4]
Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine.[5] Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja,[6] a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja[7] te slobode medija.[8] Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo,[9] besplatno obrazovanje[10] te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a.[11] Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta,[12] Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
- ↑ stat.ee Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. studenoga 2010. (Wayback Machine), Population de facto and Usual Resident Population, Location of the Population, Population Sex and Age Structure, popis 2000. godine, pristupljeno 1. kolovoza 2011. godine
- ↑ Estonian Republic. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2011. Pristupljeno 21. srpnja 2011.CS1 održavanje: neprikladna web arhiva (link). Official website of the Republic of Estonia (in Estonian)
- ↑ Matthew Holehouse Estonia discovers it's actually larger after finding 800 new islands The Telegraph, 28 August 2015
- ↑ Gallery: Estonia gains non-permanent UN Security Council seat. ERR News. ERR. 7. srpnja 2019. Pristupljeno 7. srpnja 2019.
- ↑ Estonian Economic Miracle: A Model For Developing Countries. Global Politician. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. lipnja 2011. Pristupljeno 5. lipnja 2011.
- ↑ 2015 Human Development Report (PDF). United Nations Development Programme. 2015. Pristupljeno 14. prosinca 2015.
- ↑ Asian countries dominate, science teaching criticised in survey. Yahoo. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. kolovoza 2020. Pristupljeno 9. travnja 2022.
- ↑ Press Freedom Index 2016. Reports Without Borders. Pristupljeno 29. svibnja 2016.
- ↑ Comparing Performance of Universal Health Care Countries, 2016 Fraser Institute
- ↑ Estonia OECD 2016.
- ↑ Which countries are most generous to new parents?. The Economist. Pristupljeno 28. listopada 2016..
- ↑ Welcome to E-stonia, the world's most digitally advanced society. Wired. Pristupljeno 20. listopada 2018.