Iako su geografi povijesno poznati kao ljudi koji izrađuju zemljovide, izrađivanje zemljovida zapravo spada u područje kartografije, koja čini podskup geografiji. Geograf je sposoban proučavati ne samo fizičke detalje okoline nego i učinak okoline na čovjeka i ekologiju, vrijeme i klimu, ekonomiju i kulturu.
Vještine potrebne da se postane geografom temelje se na prirodnim znanostima, ali se nalaze i pod utjecajem društvenih znanosti. Suvremeni se geograf uglavnom fokusira na rješavanje ekoloških i lokacijskih problema suvremenog društva.
Mnogi se suvremeni geografi prvenstveno bave kartografijom i geografskim informacijskim sustavima. Oni su često zaposleni u lokalnim, državnim i federalnim vladinim agencijama kao i u privatnom sektoru ekoloških i inženjerskih tvrtki.
↑Ratimir Kalmeta: Zemljopisne rasprave: zbornik, Ekološki glasnik, Donja Lomnica, 2008., ISBN978-953-7152-23-9 Pirineji ili Pireneji?, str. 275, 282
Članak na str. 282 je prigovor na članak u riječkom Novom listu od 18. lipnja 1980. "Neredi na Pirinejima": "...za zemljopisni znanstveni jezik... za mene kao zemljopisca..." O nazivima za oblike razvedenosti naše obale str. 275., str.279.
"...imamo sposobnih jezikoslovaca, zemljopisaca..." Je li Evropa kontinent? , str. 226
"...dalekovidni zemljopisci 19. stoljeća..."
Članci su pisani u doba Jugoslavije, što se vidi po tekstovima gdje se govori o SR Hrvatskoj, "RTV Zagreb" umjesto "HRT", "Evropa" umjesto "Europa" itd..
↑Hrvatski fokus Hrvatsko primorje se proteže od Savudrije do Boke - Poslušajmo zemljopisce, Stjepan Babić u: Jezik, br. 5, 2003., Zagreb