Gmazovi

Gmazovi
Australski vodeni zmaj, Physignathus lesueurii
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Potkoljeno:	Vertebrata
Razred:	Sauropsida/Reptilia Goodrich, 1916.
Redovi
podrazred Anapsida Procolophonida † Testudines podrazred Diapsida nadred Ichthyopterygia † nadred Sauropterygia † nadred Lepidosauria Rhynchocephalia Squamata Crocodilia Pterosauria † nadred Dinosauria Ornithischia † Saurischia
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka. Kao filogenetički takson ili kao zatvorena razvojna grupa, trebali bi sadržavati i ptice. Ovdje se obrađuje svrstavanje u gmazove prema klasičnoj podjeli koja ne odgovara prirodnom grupiranju, jer oni nisu svi potomci zadnjih zajedničkih predaka. Gmazovi su kralježnjaci koji ni u jednom stadiju svog života nisu vezani za vodu. Oni su prvi pravi kopneni kralježnjaci. Ova skupina je dobila naziv gmazovi zbog nogu koje su im postavljene sa strane pa gmižu.

To su hladnokrvne životinje, imaju rep, kožu s rožnatim ljuskama i uglavnom s četiri noge i pet prstiju. Iznimka su zmije kod kojih su se noge povukle. Svi gmazovi dišu plućima. Srce gmazova sastoji se od jedne klijetke i 2 pretklijetke, no kod krokodila srce ima 2 klijetke i 2 pretklijetke. Krvotok im je zatvoren. Legu jaja ili rađaju žive mlade (ovoviviparnost kao npr. planinska gušterica), a razvijaju se direktno, što znači bez larve kao razvojnog međuoblika. To su ektotermne i poikilotermne životinje, koje temperaturu tijela koliko je to moguće, određuju svojim ponašanjem.

Znanost koja se bavi gmazovima naziva se herpetologija. Znanje o njihovoj njezi i uzgoju u terarijima naziva se vivaristika.