Henry Cavendish | |
Rođenje | 10. listopada 1731. Nica, Francuska |
---|---|
Smrt | 24. veljače 1810. London, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Državljanstvo | Ujedinjeno Kraljevstvo |
Polje | Kemija, Fizika |
Institucija | Sveučilište u Cambridgeu |
Poznat po | Otkriće vodika Mjerenje gravitacijske konstante Izračun srednje gustoće Zemlje |
Portal o životopisima |
Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. – London, 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar. Otkrio vodik provođenjem vodene pare preko užarena željeza (1766.), utvrdio da reakcijom vodika i kisika nastaje voda, koja stoga ne može biti kemijski element kako se do tada smatralo. Odredio sastav vode, zraka i dušične kiseline, pronašao da se električnom iskrom oksidira dušik iz zraka i da tako nastali oksid, otopljen u vodi, stvara dušičnu kiselinu. Utvrdio nastajanje ugljičnoga dioksida fermentacijom i djelovanjem kiseline na mramor. Istraživao električni kapacitet i električni potencijal, određivao toplinski kapacitet, odredio univerzalnu gravitacijsku konstantu i srednju gustoću Zemlje, bavio se meteorologijom.[1]
Sin lorda Charlesa Cavendisha i unuk Drugog Grofa od Devonshirea, polazio je Sveučilište Cambridge od 1749. do 1753., no napustio ga je bez diplome. Naslijedio je veliku količinu novca što mu je omogućilo sredstva za znanstvena istraživanja, od kojih je većina neobjavljena za njegova života. Danas je izvjesno da je imao sindrom Aspergera koji je rezultirao osobenošću. Bio je "zaražen" povučenošću, pa je dobio nadimak "graničio s bolesti". Godine 1760. postaje član Kraljevskog društva. Za rad o postojanju dvaju plinova u zraku, molekularnog vodika (koji je nazvao "zapaljivi zrak") i ugljikovog dioksida (koji je nazvao "čvrsti zrak"), za djelo Experiments on Factitious Airs dobio je 1766. Copleyevu medalju.