Impuls

Tekst na ovoj razdvojbenoj stranici potrebno je izdvojiti u zasebne članke. (Rasprava)

Impuls (lat. impulsus: udarac, poticaj) može značiti:

• impuls je općenito poriv, pobuda, poticaj, nagon. Impulzivan je onaj kojim upravlja kratkotrajni poriv, nagon (nagao).
• impuls, u fizici, je nagli i kratkotrajni porast neke fizikalne veličine.
  • impuls sile je djelovanje sile u vremenu. Impuls sile, u mehanici (oznaka I), je vektorska fizikalna veličina određena (definirana) kao umnožak sile i vremena tijekom kojeg je ta sila djelovala. Prema drugome Newtonovu zakonu, impuls je uzrok promjene količina gibanja čestice i jednak je razlici između konačne količine gibanja i početne količina gibanja. Bez djelovanja impulsa nema promjene brzine čestice jer je, prema zakonu očuvanja količine gibanja, količina gibanja je zbroj početne količine gibanja i impulsa. Mjerna jedinica impulsa jest njutnsekunda (Ns).
  • stariji sinonim za količinu gibanja.
• u raketnoj tehnici, specifični impuls je veličina kojom se izražava djelotvornost raketnoga motora u ovisnosti o svojstvima raketnoga goriva (njegove temperatura izgaranja i relativna molekulska masa plinova izgaranja). Specifični impuls umnožak je sile potiska (u njutnima, to jest kgm/s²) i njezina trajanja (s) po jedinici mase goriva (kg), pa se izražava u metrima u sekundi. Što je on veći, to je koeficijent korisnoga djelovanja pogonskoga sustava bolji. Za kemijska goriva specifični impuls iznosi od 2 000 do 4 000 m/s.
• impuls, u elektrotehnici, je kratkotrajna promjena električnoga napona ili električne struje. U grafičkom prikazu promjene veličine u pravokutni impuls može biti različitih nesinusoidnih oblika (pravokutan, pilast, trokutast, trapezast, igličast). Najčešće se primjenjuje pravokutni impuls u računalnim, telekomunikacijskim, radarskim, televizijskim, mjernim, regulacijskim i drugim elektroničkim uređajima. S električnog stajališta digitalni su sustavi također impulsni sustavi.
• u elektronici, impulsnim sustavom naziva se onaj u kojem je najmanje jedna od veličina, svojstvena za njegovo stanje ili djelovanje, podvrgnuta impulsnim promjenama. Zbog pouzdanosti i mnogobrojnih radnih prednosti impulsni su sustavi u mnogim područjima nenadomjestivi. Dio elektronike koji se bavi teorijom i primjenom impulsnih sklopova i sustava naziva se impulsna elektronika, odnosno impulsna tehnika.
• impuls, u neurologiji, je istoznačnica za akcijski potencijal, najmanji pojedinačni element živčanoga signala, diskontinuiranih tokova prijenosa informacija i uzajamnih utjecaja živčanih stanica (neurona). Impuls je pretpostavka i temelj reagiranja organizma na vanjske podražaje i unutarnje integracijske procese, osnove ponašanja svakoga pojedinačnoga bića, pa i čovjeka. Živčani impuls očituje se kao kratkotrajna promjena električnoga potencijala živčane niti (akson).^[1]

1. ↑ impuls, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.