Isus | |
---|---|
Pseudonim(i) | Isus Nazarećanin, Isus iz Nazareta |
Rođenje | Betlehem, oko 4. pr. Kr. |
Smrt | Jeruzalem, 30. ili 33.[a] |
Uzrok smrti | razapinjanje |
Roditelji | Marija • Josip (zaručnik Marijin)[b] |
Portal o kršćanstvu |
Događaji u |
Životu Isusa Krista prema kanonskim evanđeljima. |
---|
Portal:Kršćanstvo • kategorija |
Isus Krist (grč. Ἰησοῦς Χριστός, lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישו, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija. Prema kršćanskom vjerovanju utjelovljeni je Sin Božji,[2] utjelovljena Božja Riječ,[3] Mesija, Spasitelj i Otkupitelj svijeta, druga osoba Presvetoga Trojstva i član Svete obitelji. Zbog utjecaja na razvoj ljudskoga društva, osobito Zapadne kulture, smatra se najvažnijom osobom u ljudskoj povijesti.[tko kaže?]
Ime Isus osobno je ime povijesnoga Isusa iz Nazareta, a vjeroispovjedni naslov Krist (grč. Χριστός, Hristos; „Pomazanik”, što prevodi aramejski Mešija, to jest Mesija) s vremenom je postao drugom sastavnicom udvojenoga imena. Odnos ljudske i Božanske naravi u Isusu Kristu proučava kristologija, a spasenjsku stranu njegova djela soteriologija.
Isus je svoje učenje iznosio u vidu kratkih alegoričnih priča kojima je primjerima iz svakodnevnog života prenosio duhovne pouke. Većina proučavalaca se slaže da je Isus bio Židov iz Galileje, da su ga smatrali učiteljem i iscjeliteljem, da ga je krstio Sveti Ivan Krstitelj i da je razapet u Jeruzalemu po naređenju rimskog guvernera Pontija Pilata pod optužbom za zavjeru protiv Rimskoga Carstva.[4][5][6][7][8][9][10] Glavni izvori informacija vezanih za Isusov život i učenje su četiri kanonska evanđelja Novoga zavjeta po Mateju, Marku, Luki i Ivanu. Većina suvremenih proučavalaca Biblije vjeruje da su drevni spisi o Isusovom životu povijesno točni.
Kršćani vjeruju da je Isus Mesija čiji je dolazak najavljen u Starom zavjetu, što je osnovna točka njihovog razilaženja s judaizmom. Kršćani pretežno vjeruju da je Isus utjelovljenje Božje, Sin Božji koji je poslan da donese spas i izmirenje s Bogom, koji je uskrsnuo nakon svog raspeća. Monofizitski kršćani propovijedaju razne druge interpretacije vezane za njegovu ličnost (vidi kristologija). Ostala kršćanska vjerovanja uključuju Isusovo bezgrešno začeće, čuda, ispunjenje biblijskih proročanstava, uzašašće u raj i Isusov drugi dolazak.
Isusovo rođenje temeljna je razdjelnica kalendara kršćanske ere, ujedno i svjetskoga „građanskoga” kalendara po kojemu se godine računaju prije (pr. Kr.; eng. BC, „before CHrist”) i poslije Krista (pos. Kr.). U matematici se godine pr. Kr. iskazuju negativnim (–), a pos. Kr. pozitivnim (+) predznakom.[11]
|journal=
(pomoć)
Pogreška u citiranju: oznake <ref>
postoje za skupinu "lower-alpha", ali nema pripadajuće oznake <references group="lower-alpha"/>