Back Jakob Bernoulli AF Jakob Bernoulli ALS ياكوب برنولي Arabic ياكوب بيرنولى ARZ Jakob Bernoulli AST Yakob Bernulli AZ یاکوب برنولی AZB Якаб Бернулі BE Якоб Бернули Bulgarian Jacob Bernoulli BS
| Jacob Bernoulli | |
 | |
| Rođenje | 6. siječnja 1655. Basel, Švicarska |
|---|---|
| Smrt | 16. kolovoza 1705. Basel, Švicarska |
| Državljanstvo | Švicarac |
| Polje | fizika, matematika |
| Institucija | Šveučilište u Baselu |
| Alma mater | Šveučilište u Baselu |
| Poznat po | Bernoullijeva lemniskata, Zakon velikih brojeva |
| brat Johanna Bernoullija | |
| Portal o životopisima | |
Jakob Bernoulli (Basel, 6. siječnja 1655. – Basel, 16. kolovoza 1705.), švicarski matematičar. Brat Johanna Bernoullija. Od 1687. profesor matematike u Baselu. Dao važne priloge teoriji beskonačnih redova, riješio neke od osnovnih problema računa varijacija i znatno unaprijedio teoriju vjerojatnosti u posmrtno objavljenom djelu Umijeće pogađanja (lat. Ars conjectandi, 1713.), u kojem se kao glavni poučak pojavljuje zakon velikih brojeva. Bavio se i geometrijom te dao analitičke izraze za niz krivulja (na primjer za lančanicu, logaritamsku i paraboličnu spiralu). Našao rješenja niza diferencijalnih jednadžbi (na primjer izoperimetričkog problema). Prvi primijenio računanje integrala. Naziv integral uveo je poslije Gottfried Leibniz.[1]
Znatno su pridonijeli razvoju teorije elastičnosti i analitičkim metodama o nauci o čvrstoći braća Jakob i Johann Bernoulli. Oni su razmatrali deformacije grede pri savijanju. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni. On je 1694. utvrdio da je zakrivljenost elastične linije sukladna (proporcionalna) momentu savijanja.