Kominterna

v • u  Socijalizam Struje Afrički socijalizam Arapski socijalizam Komunizam DeLeonizam Demokratski socijalizam Ekosocijalizam Cehovski socijalizam Libertarijanski socijalizam Tržišni socijalizam Revolucionarni socijalizam Socijalni anarhizam Socijaldemokracija Socijalistička tržišna ekonomija Utopijski socijalizam Vjerski socijalizam Budistički socijalizam Kršćanski socijalizam Islamski socijalizam Ključni problemi Kritike socijalizma Povijest socijalizma Socijalistička ekonomija Socijalistička država Vrste socijalizma Ljudi i organizacije Popis socijalista Međunarodni savez radnika Druga Internacionala Treća Internacionala Četvrta Internacionala Socijalistička Internacionala Povezane teme Anarhizam Klasna borba Demokracija Diktatura proletarijata Egalitarizam Jednakost iznosa Internacionalizam Marksizam Proleterska revolucija Socijalizam u jednoj zemlji Trgovinski savez Utilitarizam

Složenica Kominterna potječe iz ruskog jezika i kratica je za Komunistička internacionala.

Riječ je o tzv. Trećoj internacionali, osnovanoj u Moskvi 1919. godine, koja je okupljala one stranke, nastale iz radničkog pokreta, koje su prihvatile lenjinističku teoriju i boljševističku taktiku, nasuprot tzv. revizionistima iz Druge internacionale koji su se odrekli nasilne revolucije kao metode i prihvatili borbu za radnička prava putem sindikata, slobodnog tiska i slobodnih izbora unutar institucija parlamentarne demokracije.

Imajući u vidu opsežne ilegalne aktivnosti Kominterne i njenih nacionalnih "sekcija" - nacionalne komunističke partije uopće nisu bile neovisne, nego su sve bile organizacijski podređene Kominterni^[1] - te aktivnosti na pokretanju (oružanih) revolucija, posrijedi je nesumnjivo organizacija osnovana u svrhu specijalnog rata protiv "buržoaskih režima" širom svijeta.

Nasuprot revizionista, koji su većinom zadržali naziv socijaldemokrati koji su mnoge radničke stranke usvojile prije Prvog svjetskog rata, pripadnici revolucionarne struje su, po uzoru na rusku partiju, usvojili za sebe ime komunisti, pa odatle i Komunistička internacionala.

Komunistička partija Jugoslavije, također i Komunistička partija Hrvatske bile su u vrijeme postojanja Kominterne posve podvrgnute odlukama i političkim procjenama izrazito centralizirane Kominterne, pa je stoga sredinom 1920-tih godina KPJ umjesto dotadašjeg unitarnog pristupa koji je smatrao da su Jugoslaveni jedan jedinstveni narod, odjednom priznao postojanje hrvatske i drugih nacija i zagovarao “pravo naroda na samoopredjeljenje”, a povodom početka velike depresije 1929. godine su jugoslavenski komunisti prema naredbi Kominterne pokušali podići proletersku revoluciju, što je rezultiralo jedino time da ih je nekoliko stotina završilo u zatvoru.^[2]

1. ↑ Josip Jurčević. REVOLUCIONARNA PRAKSA JUGOSLAVENSKIH KOMUNISTA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU 1941/1942. GODINE. ZBORNIK UZ 70. OBLJETNICU ŽIVOTA DRAGUTINA PAVLIČEVIĆA Urednik: Ivan Čizmić; Biblioteka Zbornici – knj. 18., poglavlje autora Josipa Jurčevića. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
2. ↑ Jurčević J., op. cit.