Maldivi

Republika Maldivi ދިވެހި ރާއްޖޭގެ ޖުމްހޫރީޔާ (Divehi Rājjēge Jumhūriyā)
Zastava Grb
Himna Gavmii mi ekuverikan matii tibegen kuriime salaam
Položaj Maldiva
Glavni grad	Malé
Službeni jezik	divehi
Državni vrh
- Predsjednik	Mohamed Muizzu
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva 26. srpnja 1965.
Površina	185. po veličini
- ukupno	298 km2
- % vode	0 %
Stanovništvo	167. po veličini
- ukupno (2004)	339.330
- gustoća	1138/km2
Valuta	maldivska rufija (100 laarija)
Pozivni broj	+960
Vremenska zona	UTC +5
Internetski nastavak	.mv

Maldivi, Maledivi,^[1] službeno Republika Maldivi (divehi: ދިވެހިރާއްޖެ ), otočna su država koja se nalazi u južnoj Aziji, smještena u Indijskom oceanu. Leži jugozapadno od Šri Lanke i Indije, oko 750 kilometara od kopna azijskog kontinenta. Lanac od 26 atola proteže se od atola Ihavandhippolhu na sjeveru do atola Addu na jugu. Kopnena površina svih otoka obuhvaća 298 četvornih kilometara. Maldivi su najmanja azijska država kao i jedna od najmanjih zemalja s muslimanskom većinom po površini i, s 557.751 stanovnika, druga najmanje naseljena zemlja u Aziji. Malé je glavni i najnaseljeniji grad, tradicionalno nazvan "Kraljevim otokom" gdje su vladale drevne kraljevske dinastije.^[2]

Maldivski arhipelag nalazi se na grebenu Chagos–Laccadive, golemom podmorskom planinskom lancu u Indijskom oceanu. S prosječnom nadmorskom visinom od 1,5 metara iznad razine mora, i najvišom prirodnom točkom od samo 2,4 metra, Maldivi su najniža država na svijetu.

U 12. stoljeću islam je stigao do Maldivskog arhipelaga, koji se učvrstio kao sultanat, razvijajući snažne trgovačke i kulturne veze s Azijom i Afrikom. Od sredine 16. stoljeća, regija je došla pod sve veći utjecaj europskih kolonijalnih sila, s Maldivima koji su postali britanski protektorat 1887. Neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva došla je 1965., a predsjednička republika uspostavljena je 1968. s izabranim Narodnim Medžlisom. Desetljeća koja su uslijedila doživjela su političku nestabilnost, napore u demokratskim reformama i ekološke izazove koje predstavljaju klimatske promjene.

Maldivi su postali jedan od osnivača Južnoazijske udruge za regionalnu suradnju (SAARC). Također su članica Ujedinjenih naroda, Commonwealtha, Organizacije islamske suradnje i Pokreta nesvrstanih. Svjetska banka klasificira Maldive kao gospodarstvo s višim srednjim dohotkom.^[3] Ribarstvo je povijesno bila dominantna gospodarska djelatnost, i dalje je najveći sektor, a slijedi ga brzo rastuća turistička industrija. Maldivi imaju "visoku" stopu na Indeksu ljudskog razvoja, s dohotkom po glavi stanovnika znatno višim od ostalih zemalja SAARC-a. Maldivi su bili član Commonwealtha naroda od srpnja 1982. do povlačenja iz organizacije u listopadu 2016. u znak protesta zbog optužbi drugih nacija o kršenju ljudskih prava. Maldivi su se ponovno pridružili Commonwealthu 1. veljače 2020. nakon što su pokazali dokaze funkcioniranja demokratskih procesa i podrške naroda.^[4]

1. ↑ August Kovačec, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, sv. 7.: Mal – Nj, Zagreb: Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, svibnja/lipnja 2005., ISBN 953-6036-37-1, str. 7.
2. ↑ Male | Geography, Facts, & Points of Interest | Britannica. www.britannica.com (engleski). Pristupljeno 2. lipnja 2022.
3. ↑ Upper middle income | Data. data.worldbank.org. Pristupljeno 2. lipnja 2022.
4. ↑ Media, P. A. 1. veljače 2020. Maldives rejoins Commonwealth after evidence of reforms. the Guardian (engleski). Pristupljeno 2. lipnja 2022.