Milano | |
---|---|
Comune di Milano | |
Milano | |
Država | Italija |
Regija | Lombardija |
oko 6. stoljeća pr. Kr. | |
Osnivač | Keltsko pleme Insubri |
Nazvan po | Mediolanum - latinski "usred ravnice" ili "usred polja" |
Vlast | |
• gradonačelnik | Giuseppe Sala |
Površina | |
• Ukupna | 183,77 km2 |
Visina | 120 m |
Koordinate | 45°27′N 9°11′E / 45.450°N 9.183°E |
Stanovništvo (2010.) | |
• Entitet | 1.321.113 (7189/km²) |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 20100, 20121-20162 |
Pozivni broj | 02 |
Stranica | comune.milano.it |
Milano (talijanski izgovor: [miˈla(ː)no], zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije. Grad naseljava oko 1,3 milijuna stanovnika, dok je gradsko područje peto najveće u Europskoj uniji s procijenjenim stanovništvom od 4,3 milijuna.[1] Metropolitansko područje Milana, daleko najveće u Italiji, prema procjeni OECD-a sadrži 7,4 milijuna stanovnika.[2] Grad je pod nazivom Mediolanum osnovao keltski narod Insubri. 222 pr. Kr. osvajaju ga Rimljani, te je grad postao vrlo uspješan pod Rimskim Imperijem. Kasnije su Milanom vladali obitelji Visconti i Sforza, Španjolci u 16. stoljeću i Austrijanci u 18. stoljeću. Godine 1796. Milano je osvojio Napoleon Bonaparte i ustanovio ga 1805. glavnim gradom Kraljevstva Italije.[3][4] U doba Romantizma, Milano je bio važno kulturno središte Europe u kojem je djelovao niz umjetnika, skladatelja i značajnih književnih ličnosti. Za vrijeme drugog svjetskog rata, bio je teško pogođen savezničkim bombardiranjima, te je nakon njemačke okupacije 1943., postao središtem talijanskog otpora.[3] Unatoč tome, Milano je doživio poratni ekonomski napredak, koji je privukao brojne imigrante s juga Italije i inozemstva.[3]
Kao u međunarodnom i kozmopolitskom gradu, 13,9% stanovništva je iz inozemstva.[5] Milano, jedan je od najvećih europskih transportnih[6] i industrijskih centara, i jedan od najznačajnijih poslovnih i financijskih središta Europske unije, s 26. najbogatijom gradskom ekonomijom prema kupovnoj moći,[7] i BDP-om od 115 milijardi američkih dolara. Metropolitansko područje Milana ima 4. najveći europski BDP, s 241,2 milijarde eura 2004. Milano također ima jedan od najvećih BDP-a u Italiji po glavi stanovnika, od otprilike 35 137 eura, što je 161,6% prosjeka u Europskoj uniji.[8]
Milano je cijenjen kao svjetsko središte mode i dizajna, s velikim globalnim utjecajem u trgovini, industriji, glazbi, sportu, književnosti, umjetnosti i masovnim medijima, što gradu nosi status "Alfa globalnog grada".[9] Lombardijski metropolis posebno je poznat po svojim modnim kućama i trgovinama, kao u čuvenoj ulici Montenapoleone, i Galeriji Viktora Emanuela (Galleria Vittorio Emanuele), koja se smatra najstarijim trgovačkim centrom u svijetu. Grad posjeduje bogato kulturno nasljeđe i jedinstveno kulinarstvo s brojnim čuvenim jelima, kao božićni kolač panettone, i risotto alla Milanese. Također, Milano je veoma poznat po glazbenoj, posebno opernoj, tradiciji, kao dom više značajnih skladatelja, (Giuseppe Verdi) i teatara (Teatro alla Scala). Milano je poznat i po nekoliko značajnih muzeja, sveučilišta, akademija, palača, crkava i biblioteka (Akademija Brera i Castello Sforzesco), i po dva slavna nogometna tima: Milan i Inter. Sve navedeno Milano čini jednom od najpopularnijih turističkih destinacija u Europi, s preko 1,9 milijuna posjetitelja 2008.[10] U Milanu je 1906. održana Svjetska izložba, kojoj će grad ponovo biti domaćin 2015.[11]
Stanovnici Milana nazivaju se u jednini "Milanese" (tal. množina Milanesi, ili neformalno Meneghini ili Ambrosiani). Građani Milana svoj grad ponekad nazivaju "Moralnim glavnim gradom" (Capitale morale).[3]
|journal=
(pomoć)
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)