Back See van Marmara AF የማርማራ ባሕር AM Mar de Marmara AN Proponditis ANG بحر مرمرة Arabic بحر مرمره ARZ Mar de Mármara AST Mərmərə dənizi AZ مرمره دنیزی AZB Мәрмәр диңгеҙе BA
Mramorno more | |
|---|---|
| More • rubno more | |
 Satelitski snimak Mramornoga mora | |
 Zemljovid Mramornoga mora | |
| Položaj | |
| Koordinate | 40.75°0′0″N 28°0′0″E / 40.75000°N 28.00000°E |
| Smještaj | Između Europe i Azije |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 11655 km2 |
| Duljina | 282 km |
| Širina | 80 km |
| Dubina | |
| • Prosječna | 290 m |
| • Najveća | 1355 m |
| Duljina obale1 | 928 km |
| Zapremina | 3378 km3 |
| Salinitet | 22 ‰ |
| Rijeke i otoci | |
| Površina slijeva | 30562 km2 |
| Pritoci | Granik, Simav |
| Otoci | 32 |
  Mramorno more Mramorno more na zemljovidu Turske  1 Duljina obale nije dobro definirana mjera.
| |
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα του Μαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice. Ovo je more preko Dardanela povezano s Egejskim morem, a Bosporom (Carigradski prolaz) s Crnim morem.
Od Galipolja do Izmira more je dugo 282 km i 80 km široko. U blizini obale je duboko uglavnom samo 50 m, dok je na najdubljim mjestima i više od 1300 m. Površina Mramornog mora iznosi 11 655 km², od čega 182 km² otpada na otoke. Na istoku se nalazi Izmirski zaljev, a na jugoistoku Mudanjski zaljev. Mramorno more dobilo je ime po otoku koji se u njemu nalazi i zove se Mramorni otok (u staro vrijeme Prokonnesos). Otok je dugačak 21 km i širok 10 km, a površina mu je oko 130 km². Pored poznatog bijelog mramora (otuda i porijeklo imena) na otoku se proizvodi vino, žitarice i masline.
Mramorno more služi i kao regulator količine vode kojom više velikih rijeka pune Crno more a kroz Mramorno more te vode otjeću u Sredozemno more. Razina vode u Crnom moru je viša od onoga u Egejskom, zbog čega je prisutno neprekidno strujanje pod površinom kroz sustav turskih tjesnaca.