Narva | |
---|---|
rijeka | |
Narva teče između dvorca Hermann i tvrđave Ivangorod | |
Porječje Narve | |
Položaj | |
Države | |
Naselja | Narva, Ivangorod, Narva-Jõesuu |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 77 km |
Površina porječja | 56.225 km2 |
Istjek | |
• Prosječni | 400 m3 |
Tok rijeke | |
Izvor | Čudsko jezero |
• Nad. vis. | 30 m |
• Koord. | 58°59′14″N 27°43′49″E / 58.987306°N 27.730306°E |
Ušće | zaljev Narva |
• Koord. | 59°28′12″N 28°02′36″E / 59.469889°N 28.043389°E |
Ulijeva se u | zaljev Narva, Baltičko more |
Pritoci | |
• Lijevi | Jaama, Poruni, Mustajõgi |
• Desni | Plyussa, Rosson |
Narva (est. Narva jõgi, u prošlosti i Narova) je pogranična rijeka na sjeverozapadu Rusije i sjeveroistoku Estonije čiji tok oblikuje prirodnu granicu između tih dviju država. Dugačka je 76,2 km i najveća je estonska rijeka po protoku vode.[1] Izvire iz Čudskog jezera, teče kroz grad Narvu i ulijeva se u istoimeni zaljev, koji je dio Finskoga zaljeva. Narva daje drugi najveći dotok slatke vode u Finski zaljev (najveći dotok dolazi iz rijeke Neve). Njezino porječje obuhvaća dijelove Rusije, Estonije, Latvije i najsjeverniji kutak Bjelorusije, a zajedno s Čudskim jezerom i Pskovskim jezerom južnije tvori prirodnu granicu Estonije i Rusije.
Po ovoj rijeci ime je dobila i neolitska narvska kultura i treći najveći grad Estonije tik uz granicu s Rusijom. Nasuprot graničnoj liniji nalazi se ruski grad Ivangorod. Na ušću Narve smješteno je turističko odmaralište Narva-Jõesuu.