Nordijska mitologija

Nordijska mitologija (uvjetna podjela)
Asi (bogovi)	Baldr, Bor, Bragi, Búri, Dag, Delling, Forseti, Heimdall, Hermod, Hodr, Kvasir, Loki, Magni, Modi, Od, Odin, Thor, Tyr, Vali, Vidar
Asi (božice)	Bil, Eir, Fulla, Gefjun, Gna, Hel, Hlin, Idun, Jord, Lofn, Nott, Saga, Sif, Sigyn, Sjöfn, Snotra, Sol, Syn, Var, Vor, Trud
Vani (bogovi i božice)	Frey, Freyja, Frigg, Gullveig, Nerthus, Njord, Skadi, Ull, Vana, Ve, Vili
Norne (suđenice)	Urd, Verdandi, Skuld
Valkire	Brynhildr, Gondul, Gunn, Hilld, Hladgunnr, Rota, Skuld, Sigrdrífa, Sigrun, Skogul, Svava, Trud
Vilenjaci (álfar)	Beyla, Byggvir, Dokkalfar, Volund
Divovi	Agir, Angrboda, Bragi, Beli, Bergelmir, Bestla, Billing, Boltorn, Byleist, Elli, Farbauti, Fenja, Fjalar, Fornjot, Geirrod, Gerd, Gjalp, Greip, Gilling, Grid, Gunnlod, Gymir, Hel, Hrym, Hræsvelgr, Hrod, Hrungnir, Hymir, Hyndla, Hyrrokkin, Jarnsaxa, Kari, Laufey, Loki, Mani, Menja, Modgunn, Muspel, Mökkurkalfi, Narfi, Olvaldi, Ragnhild, Ran, Rind, Skadi, Snær, Suttung, Surt, Thokk, Tjazi, Thrudgelmir, Trym, Utgardaloki, Vafthruthnir, Ymir
Patuljci	Alvis, Andvari, Berling, Brokk, Durin, Dvalin, Eitri, Fafnir, Fjalar, Galar, Gandalf, Hjuki, Hreidmar, Litr, Lofar, Nordri, Sudri, Austri i Vestri, Nyi and Nidi, Otr, Regin, Sindri
Ljudi	Andhrimnir, Adils, Agne, Ask, Aslaug, Björn Ironside, Bödvar Bjarki, Berserkers, Dag the Wise, Domalde, Draugr, Dyggve, Egil, Einherjar, Embla, Erik and Alrik, Fjölnir, Frodi, Glam, Grimhild, Gylfi, Haddingjar, Hagbard and Signy, Haki, Halfdan, Halfdan the Old, Harald Hildetand, Hedin, Helgi Hundingsbane, Hjalmar, Hrólf Kraki, Hugleik, Hvitserk, Ingeborg, Ingjald, Jorund, Karl, Krimhild, Lif, Liftrasir, Marmennill, Mundilfari, Nór, Ottar, Raum the Old, Röskva, Sigar, Siggeir, Sigmund, Signy, Sigurd, Sigurd Ring, Sinfjötli, Skagul Toste, Skirnir, Sveigder, Svipdag, Thjálfi, Vanlade, Völva, Yngvi and Alf, Yrsa
Ostala bića	Alsvid, Arvak, Audumbla, Bergrisi Eiktyrnir, Eldjotnar, Fenrisulf, Garm, Geri i Freki, Grani, Gillenborsti, Gullinkambi, Gulltopp, Gýgr, Hafjotnar Hati, Heidrun, Hildisvini, Hofvarpnir, Hræsvelgr, Hrimfaxi, Hrimtursar, Hugin i Munin, Jormungand, Lindorm, Managarmr,Nanna, Nidhogg, Ratatosk, Skinfaxi, Skoll, Sleipnir, Stormjotnar, Svadilfari, Sehrimnir, Tanngnjostr i Tanngrisnir, Vedrfölnir, Yggdrasil
Mjesta	Alfheim, Asgard, Barrey, Bifrost, Bilskirnir, Breidablik, Elivagar, Eliudnir, Fensalir, Folkvangr, Gimle, Ginnungagap, Gjallar Bridge, Gjöll, Gladsheim, Glasir, Glitnir, Gnipa, Himinbjorg, Hindarfjall, Horgr, Idavoll, Jotunheim, Ironwood, Hlidskjalf, Muspelheim, Mimirovo vrelo, Mirkwood, Nastrond, Niflheim, Noatun, Sessrumnir, Singasteinn, Slidr River, Sökkvabekkr, Thrudvang, Thrymheim, Utgard, Valhala, Vanaheim, Hvergelmir, Vrelo Urd, Vigrid, Vimur, Vingolf, Ydalir
Dragocjenosti	Andvarinaut, Brisingamen, Draupnir, Eldhrimnir, Gand, Gjallarhorn, Gleipnir, Gram, Grotte, Gungnir, Helgrind, Helskor, Megingjord, Misteltein, Mjollnir, Naglfar, Odrorer, Reginnaglar, Hringhorni, Skidbladnir, Tyrfing

Nordijska mitologija dio je germanske mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija), ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su, prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija daleko bogatija materijalom za proučavanje, što je utjecalo na to da se danas u većini jezika termin nordijska mitologija koristi u širem smislu, za mitologiju svih germanskih naroda.

Najveći dio izvora nastao je na Islandu između 12. i 14. stoljeća na staroislandskom ili staronordijskom jeziku, a koji je u to vrijeme bez većih poteškoća bio razumljiv i u Skandinaviji.

Nordijska se mitologija razvijala do otprilike 12. st. kada je kršćanstvo iskorjenjuje, ali se i posljednja 2 – 3 stoljeća njezinog razvoja odvijaju u sredini u kojoj postoji određeni kršćanski utjecaj. Važna je i činjenica da gotovo svi izvori potječu iz vremena nakon pokrštavanja i da su njihovi zapisivači kršćani koji zapisuju materijal i njima samima dalek, kako u vremenskom smislu, doslovce nekoliko stoljeća, tako i u percepciji i shvaćanju toga pogleda na svijet. Tu su i česte nepodudarnosti pa čak i kontradiktornosti među izvorima. Sve su to činjenice zbog kojih nikada nećemo imati potpunu i cjelovitu sliku o nordijskoj mitologiji. No, s druge strane, ona zasigurno nikada nije ni bila cjelovita. Kao što se sjevernogermanska razlikuje od mitologija ostalih Germana, a u starijim razdobljima su te razlike bile manje od onih u kasnijim razdobljima, vrlo je vjerojatno da postoje, naravno manje, i razlike na nordijskom području. Naime, na prostoru koji zauzima približno 1.000.000 km², u vrijeme kad se religija čuvala i prenosila usmenim putem i kad je postojalo mnogo bogova, pojedina su mjesta gajila kult različitih bogova, što potvrđuju i toponimi i arheološki nalazi. Prema tome, sasvim je vjerojatno da su pojedini mitovi na pojedinim područjima imali različitu sudbinu, čuvali su se, mijenjali ili zaboravljali.