Portal:Francuska

Izdvojeni članak

Kao najveća zemlja u zapadnoj Europi, Francuska je dominirala u povijesti Europe još otkad su Franci osvojili ovu zemlju u 5. stoljeću. Njezina velika prirodna bogatstva i brojno stanovništvo omogućili su velikim vladarima, kao Karlu Velikom u 9. stoljeću, Luju XIV u 17. stoljeću i Napoleonu u 19. stoljeću, stvoriti moćna carstva koja su obuhvaćala velik dio Europe. Usprkos trima teškim ratovima s Njemačkom između 1870. i 1945., Francuska je izrasla u jednu od svjetskih velesila. Danas je Francuska vodeća članica Europske unije i jedna od najbogatijih zemalja svijeta.

Prvi stanovnici Francuske bili su plodni umjetnici. Prije više od 20.000 godina realističnim slikama životinja ukrašavali su spilje u Lascauxu i drugdje. Rezbarili su oblike životinjskih glava iz kosti, rogova i kamena. Početak pisane povijesti današnjeg teritorija Francuske nastupa pojavom Gala na njenom teritoriju. Ako bismo uzeli u obzir prvobitno ime ovog naroda, oni bi se danas u povjesnim knjigama zvali Keltima jer ih je grčki povjesničar još 517. godine prije nove ere tako imenovao. S druge strane Rimljani su im dali ime Gali, tako da je samo radi imena ovaj negdašnji veliki narod sada podijeljen na one koji su živjeli u današnjoj Francuskoj i one koji su živjeli na britanskim otocima.

Između 58. i 51. pr. Kr. rimska vojska predvođena Julijom Cezarom zauzela je Francusku. Nova provincija Galija bila je jedna od najbogatijih u carstvu. Cvjetala je trgovina, a Rimljani su gradili mnoge ceste i mostove. Uveli su i uzgoj vinove loze. Prošlo je bilo više od dva i pol stoljeća do trenutka kada su se Rimljani ohrabrili stupiti na teritorij naroda koji im je opljačkao prijestolnicu 390. prije nove ere, ali kada su prvi put tamo stupili više nisu otišli. Konačno osvajanje Francuske početo 121. prije nove ere završava tek Julije Cezar sedamdeset godina kasnije. Tijekom više od pet stoljeća Rimske vlasti Galija je bila romanizirana, ali nikad potpuno vjerna Rimu.

Prva pojava Franačkog naroda se javlja tijekom polovice 3. stoljeća kada se Rimsko Carstvo nalazi u dubokoj krizi. Oko 250. godine pljačkaška horda ovog naroda je prodrla u Španjolsku samo da bi se potom vratila u postojbinu koja se danas nalazi u Njemačkoj na istočnoj obali Rajne. Kako se Rimska unutrašnja situacija smirila dolaskom Aurelijana na vlast tako su se i Franci smirili živeći u neposrednoj blizini države od koje su tijekom sljedeća dva stoljeća upijali kulturu i vojnu doktrinu zahvaljujući savezništvu s moćnim carstvom.

Više o Povijesti Francuske...

Potrebno napraviti

Ukoliko želite pomoći u kreiranju portala Francuska, ovdje ćete naći članke koje je potrebno napraviti ili proširiti. Također ovdje možete i sami na popis dodati članke koji nedostaju.

Potrebno napraviti:

Zemljopis Francuske - Gospodarstvo Francuske - Kultura Francuske - Francuska glazba - Francuski Direktorij

Potrebno proširiti:

Francuski jezik - Jacques Chirac - Središnji masiv - Katalonski jezik - Lille - Lyon - Charles de Gaulle - Mont Blanc - Normandija - Seine - Langres - Lourdes - Calais - Pireneji - Limoges

Napravljeni članci s ovih popisa:

La Manche - Grb Francuske - Strasbourg - Otok Clipperton - Bretonski jezik - Okcitanski jezik - Sveti Bartolomej (otok) - Sveti Martin (otok) - Bretonci

Popisi

• Popis francuskih vladara
• Popis francuskih predsjednika
• Popis prefektura u Francuskoj

Izabrana fotografija

Nacionalni prirodni rezervat u Pirinejima.

Arhiva izabranih slika‎

Zemljopis Francuske

Poslije Rusije i Ukrajine, Francuska je najveća europska zemlja i najveća zemlja Europske Unije (zajedno sa prekomorskim departmanima ima površinu od 635,814 km²).

Najveći grad u državi je Pariz u čijoj aglomeraciji živi oko 10 milijuna ljudi, slijede ga Lyon, Marseille, Lille, Nice, Toulouse, Bordeaux, Nantes, Toulon, Douai-Lens, Strasbourg, Grenoble, Rouen, Valenciennes, Nancy, Metz, Montpellier, Tours i Rennes.

Izabrana biografija

Marie-Françoise-Thérèse Martin poznata kao Sveta Mala Terezija (Alençon, 2. siječnja 1873. – Lisieux, 30. rujna 1897.), naziva se i sv. Terezija iz Lisieuxa i sv. Terezija od Malog Djeteta Isusa i Božjeg Lica, svetica Rimokatoličke Crkve, najmlađa crkvena naučiteljica, redovnica karmelićanka, zaštitnica misionara, književnica.

Rođena je u francuskom gradiću Alençonu u pokrajini Normandiji, na sjeveru Francuske. Roditelji Loius Martin i Zèlie-Marie Martin, bili su pobožni, u mladosti su razmišljali da postanu svećenik i časna sestra, no nisu uspjeli.

Terezija je ušla u Karmel sa 15 godina, 1888. U njemu je proživjela devet godina vršeći redovite samostanske dužnosti: molitvu, razmatranja, redoviti posao, ručni rad i ostalo. Sve je to obavljala s velikom ljubavlju prema Bogu i dušama za koje je prikazivala sve svoje molitve i trpljenja kojih nije nedostajalo u njezinu redovničkom životu. Po nalogu svojih samostanskih poglavarica opisala je svoj život koji je nakon njezine smrti objavljen pod nazivom «Povijest jedne duše». Na poseban je način živjela i izradila duhovnost djetinjeg odnosa prema Bogu - «duhovno djetinjstvo» što je i opisala u svojoj autobiografiji. Razvila je novi način postizanja svetosti, nazvan Mali Put- spremnost srca da sve čini iz ljubavi prema Bogu i ljudima. Imala je slogan: “ Samo ljubav vrijedi! ” Razboljela se od tuberkuloze od čega je i umrla 30. rujna 1897. g. u 25. godini života i nakon samo devet godina provedenih u Karmelu.

Nakon smrti njena autobiografija «Povijest jedne duše» objavljena je i doživjela je veliki uspjeh. Prevedena je na 35 jezika i objavljena je u više od milijun primjeraka. Knjizi su se divili i Edith Piaf, Paul Claudel, Jan Guitton, Sveta Edith Stein i mnogi drugi umjetnici, filozofi i znanstvenici.

Papa Pio XII. proglasio je Malu Tereziju svetom 1925. godine a nakon toga proglašena je također uz sv. Franju Ksaverskoga drugom zaštitnicom misija, te također drugom zaštitnicom Francuske. 1997. o 100. obljetnici njezine svetačke smrti, papa Ivan Pavao II. proglasio ju je naučiteljicom Crkve. Ona je tako treća žena u povijesti Crkve i 33. po redu u dvije-tisućitoj dugoj povijesti Crkve koja je dobila taj časni naslov. Na 15. svjetskom danu mladih 1997. god. u Parizu papa Ivan Pavao II. postavio ju je za uzor mladima današnjice.

Više o Svetoj Maloj Tereziji...