Portal:Kemija

uredi  

Portal o kemiji

Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima.

Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava.

uredi  

Izdvojeni članak

Helij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol He, atomski (redni) broj mu je 2, a atomska masa mu iznosi 4,002602(2).

Helij (grč. ἥλιος = Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju. Iste godine Lockyer je u žutom dijelu spektra, između dvije natrijeve, otkrio novu liniju. Smatravši da pripada novom elementu, dao mu je ime helij.

Na običnoj je temperaturi plin bez boje, mirisa i okusa, u načelu kemijski gotovo potpuno neutralan, od svih plinova najteže ukapljiv. Poslije vodika, najlakši je plin. Koristi za punjenje zračnih brodova (cepelina) i rjeđe, za punjenje balona za meteoroška promatranja (češće se koristi vodik), budući da nije lako zapaljiv kao vodik.

Tekući helij ima najniže vrelište od svih elemenata, a pri standardnom tlaku nema talište, već je, da bi se skrutio, potrebno tlačiti ga. Koristi se za postizanje niske temperature, primjerice za hlađenje supravodljivih magneta u čestičnim ubrzivačima, MRI uređajima, kao i za punjenje plinskih termometara za niske temperature.

uredi  

Izabran životopis

Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. - Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska znanstvenica.

Kćerka je od Marie i Pierrea Curiea, poznatih znanstvenika i dobitnika Nobelove nagrade. Studirala je na Prirodoslovnom fakultetu u Sorbonni, ali je njeno obrazovanje bilo prekinuto Prvim svjetskim ratom, tijekom kojeg je radila kao sestra radiolog. Nakon rata doktorirala je prirodne znanosti, istražijući alfa-zrake polonija.

Godine 1926. udala se za Frédérica Joliota (par je povezao svoja prezimena) i s njim surađivala u istraživanju prirodne i umjetne radijacije, pretvorbe elemenata i nuklearne fizike. 1935. godine podijelili su Nobelovu nagradu za kemiju. 1938. godine njeno istraživanje aktivnosti neutrona teških metala predstavljalo je važan korak u otkrivanju nuklearne fisije. Postala je profesor na prirodoslovnom fakultetu u Parizu 1937. godine, a 1946. godine ravnateljica Insituta za radij...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari

uredi  

Izabrana slika

uredi  

Članci

Osnove Znanstvena metodaSI osnovne jediniceZnačajni brojeviAtomOrbitalePeriodni sustav elemenataIzomeriAlotropiIzotopiIon

Elektronska konfiguracijaAtomski radijus i Ionski radijus • Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blokElektronegativnostIonizacijska energijaElektronski afinitet

Kemikalije i odnosi Sustavna imenaKemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) • Kemijska vezaKemijski polaritetKemijska jednadžbaKemijska reakcijaBoje kemikalija
Kvantitativna kemija molAvogadrova konstantaStehiometrijaTermokemijaHessov zakonKalorimetrija
Stanja tvari Kinetička teorija plinovaIdealni plinFizika čvrstog stanjaOtopineKoncentracija otopina • Koloidna svojstvaKemijska ravnotežaLe Chatelierovo načeloTopljivostUkapljivanjeEfekt zajedničkog iona
Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i bazaJake kiselineSlabe kiselinepH i jačina kiselina • Sustavno imenovanje kiselina i baza • Samo-ionizacija vodeTitracija kiselina-lužina • Redoks-reakcije • Elektrokemija
Kinetika i termodinamika Kemijska kinetikaStope reakcijeSpontani procesiEntalpijaEntropija -- Gibbsova slobodna energijaNuklearna kemijaBiokemija
Povijest kemije AlkemijaPodrijetlo kemijeOtkriće kemijskih elemenataNobelova nagrada za kemiju
Poznati kemičari Marie CuriePierre CurieJohn DaltonJöns Jakob BerzeliusDmitrij Ivanovič MendeljejevAntoine Laurent de Lavoisier • Sir Ernest RutherfordLouis Pasteur • Sir Humphry DavyParacelsusVladimir PrelogLavoslav Ružička
uredi  

Kategorije

uredi  

Periodni sustav elemenata


Skupina → 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
↓ Perioda
1 1
H

2
He
2 3
Li
4
Be

5
B
6
C
7
N
8
O
9
F
10
Ne
3 11
Na
12
Mg

13
Al
14
Si
15
P
16
S
17
Cl
18
Ar
4 19
K
20
Ca
21
Sc
22
Ti
23
V
24
Cr
25
Mn
26
Fe
27
Co
28
Ni
29
Cu
30
Zn
31
Ga
32
Ge
33
As
34
Se
35
Br
36
Kr
5 37
Rb
38
Sr
39
Y
40
Zr
41
Nb
42
Mo
43
Tc
44
Ru
45
Rh
46
Pd
47
Ag
48
Cd
49
In
50
Sn
51
Sb
52
Te
53
I
54
Xe
6 55
Cs
56
Ba
*
72
Hf
73
Ta
74
W
75
Re
76
Os
77
Ir
78
Pt
79
Au
80
Hg
81
Tl
82
Pb
83
Bi
84
Po
85
At
86
Rn
7 87
Fr
88
Ra
**
104
Rf
105
Db
106
Sg
107
Bh
108
Hs
109
Mt
110
Ds
111
Rg
112
Cn
113
Nh
114
Fl
115
Mc
116
Lv
117
Ts
118
Og

* Lantanoidi 57
La
58
Ce
59
Pr
60
Nd
61
Pm
62
Sm
63
Eu
64
Gd
65
Tb
66
Dy
67
Ho
68
Er
69
Tm
70
Yb
71
Lu
** Aktinoidi 89
Ac
90
Th
91
Pa
92
U
93
Np
94
Pu
95
Am
96
Cm
97
Bk
98
Cf
99
Es
100
Fm
101
Md
102
No
103
Lr


Skupine periodnog sustava

Alkalijski metali1 Zemnoalkalijski metali1 Lantanoidi1,2 Aktinoidi1 Prijelazni metali1
Slabi metali1 Polumetali Nemetali Halogeni elementi3 Plemeniti plinovi3
  1. Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine.
  2. Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali.
  3. Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje.

Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi.

Ostali portali na Hrvatskoj Wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis

Portal:Kemija

Dodaje.pl - Ogłoszenia lokalne