Back Википедие:Портал:Географие ADY Portaal:Geografie AF Portal:Geografi ALS በር:መልክዐ ምድር AM بوابة:جغرافيا Arabic ܬܪܥܐ:ܓܘܓܪܦܝܐ ARC قيسارية:جغرافيا ARY بوابة:جغرافيا ARZ Portal:Coğrafiya AZ پوْرتال:جوغرافیا AZB
Portal Zemljopis
Izabrani članak
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA: [mɐˈskva]) glavni je grad, odnosno federalni subjekt Rusije. Značajno je političko, ekonomsko, kulturno, znanstveno, vjersko, financijsko, obrazovno i prometno središte Rusije i svijeta. Sa 10 563 038 stanovnika (2010.), najmnogoljudniji je grad kontinentalne Europe i prema broju stanovnika sedmo najveće gradsko područje u svijetu. Prema popisu grupe GaWC, sveučilišta u Loughboroughu (UK) iz 2008. godine, smatra se "Alfa globalnim gradom".
Moskva se nalazi na rijeci Moskvi u Središnjem saveznom okrugu europske Rusije. Tijekom svoje povijesti grad je služio kao glavni grad nizu država, od srednjovjekovne Velike kneževine Moskve i pratećeg Ruskog Carstva do Sovjetskog Saveza. U Moskvi se nalazi čuveni Moskovski kremlj, drevna tvrđava danas rezidencija predsjednika Ruske Federacije. Kremlj je također jedno od nekoliko mjesta svjetske baštine u gradu. Oba doma ruskog parlamenta (Državna Duma i Savjet Federacije) svoja sjedišta također imaju u Moskvi.
Grad opslužuje opsežna tranzitna mreža, s četiri međunarodne zračne luke, devet željezničkih terminala, i moskovskim metroom, prema broju putnika drugim u svijetu iza tokijskog, radi bogate i raznovrsne arhitekture priznatim kao jednom od gradskih znamenitosti.
Tijekom vremena, Moskva je stekla niz epiteta, većina se odnosi na veličinu i dominantan položaj grada unutar nacije: Treći Rim (Третий Рим), Belokamenaja (Белокаменная), Pervoprestolnaja (Первопрестольная), Četrdeset četrdeset(ica) (Сорок Сороков).
Izabrana slika
Planina Ararat, najviši vrh u suvremenoj Turskoj, snijegom pokrivena vulkanska kupa visoka 5.165 metara, nalazi se na sjeveroistoku Turske, 16 km zapadno od Irana i 32 km južno od Armenije. U biblijskoj Knjizi postanka ova planina se označava kao mjesto gdje se nasukala Noina arka poslije potopa.
Manji vrh, Mali Ararat (3.896 m), uzdiže se jugoistočno od glavnog vrha. Plato od lave proteže se između dva vrhunca. Tehnički, Ararat je stratovulkan, formiran od bujica lave i užarenih stijena. Ararat pripada kavkaskom masivu.
Posljednja aktivnost planine bio je veliki potres u srpnju 1840., s centrom oko klanca Ahora, sjeveroistočna provalija koja se obrušava 1.825 metara od vrha planine.
Jeste li znali...
Kategorije
- Fizička geografija: Biogeografija · Geomorfologija · Hidrografija · Klimatologija
- Antropogeografija: Demografija · Ekonomska geografija · Politička geografija · Ruralna geografija · Urbana geografija
- Regionalna geografija
- Ostalo: Geodezija · Geografi · Geografski informacijski sustavi · Kartografija · više...
Članci
 Antarktika |
 Afrika-Euroazija |
 Amerika |
 Australija |
 Afrika |
 Euroazija |
 Sj. Amerika |
 Oceanija |
 Europa |
 Azija |
 Južna Amerika |
Geološki superkontinenti : Gondvana • Laurazija • Pangea • Rodinia |
Pomozite i vi...
- Članci o kontinentima koje je potrebno nadopuniti: Azija, Afrika, Antartika, Južna Amerika, Sjeverna Amerika, Australija
- Članci o europskim regijama koje je potrebno nadopuniti: Zapadna Europa, Južna Europa, Jugoistočna Europa, Istočna Europa, Sjeverna Europa, Srednja Europa
- Ostali članci koje treba nadopuniti: Pogledajte
.jpg)
 Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
