Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.[2] Koriste se i za izražavanje pitanja.[3] A mogu uvoditi i odnosne ili relativne rečenice.[1] U takvim rečenicama su uvijek zamjenjive zamjeničkim relativizatorom koji.[4] Zato ih se naziva i priložnim relativnim zamjenicama.[5] Neki lingvisti ih nazivaju i zamjeničkim prilozima.[6]
Ne slažu se svi jezikoslovci o obuhvatu pojma priloga. Težak i Babić[7] za njih uzimaju nepromjenjive riječi koje se najčešće dodaju glagolima za označavanje mjesta (ovdje), vremena (nikada), namjere (uzalud), načina (onako), uzroka (zato) i količine (malo) radnje, no tvrde i da se mogu dodati pridjevima (prilično dobar), prilozima (malo prije) i imenicama (nekoliko dječaka).[8]
↑Kordić, Snježana. 2004. Prilozi gdje, kamo, kuda(PDF). Okuka, Miloš; Schweier, Ulrich (ur.). Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21. Otto Sagner. München. str. 113. ISBN3-87690-874-4. (CROSBI). Pristupljeno 15. srpnja 2018.
↑Vitezić, Mladen. 1973. Relative clauses in English and Croatian. Filipović, Rudolf (ur.). YSCECP. Reports 8 (engleski). Faculty of Philosophy, Institute of Linguistics. Zagreb. str. 166