Proso | |
---|---|
Panicum miliaceum | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Liliopsida |
Red: | Poales |
Porodica: | Poaceae |
Potporodica: | Panicoideae |
Tribus: | Paniceae |
Podtribus: | Panicinae |
Rod: | Panicum L. |
Baze podataka | |
Proso (lat. Panicum), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae) kojemu pripada preko 270 vrsta. Raširene su u tropskom području, odakle se nekoliko vrsta širi na sjever u umjereni pojas. Narastu od nekoliko desetaka centimetara do tri metra visine. Cvat je u obliku metlice koje su često duge do 60 cm u kojima se nalaze brojne sjemenke dužine 1-6mm.
Kao žitarica poznata je nekoliko tisuća godina. U sjeverozapadnoj Kini pronađena je zdjelica s rezancima od prosa, a poznavali su je i stari Gali i Rimljani. Proso je često bio hrana sirotinje, dok se u sadašnje vrijeme koristi sve više zato što ne sadrži gluten.
U Hrvatskoj rastu tri vrste prosa, to su Panicum capillare ili vlasasto proso,[1] Račvasto proso (Panicum dichotomiflorum),[2] obično proso Panicum miliaceum.[3] Četvrta vrsta koja se spominje, Panicum riparium, sinonim je za P. capillare.
Prosu dolazi ime po riječi panis u značenju kruh, i to po imenu biljke koja se više ne smatra predstavnikom ovog roda, to je Setaria italica (sin. Panicum italicum), koja pripada rodu muhar (Setaria).