Back Proton AF Proton ALS Protón AN प्रोटॉन ANP بروتون Arabic پروطون ARY প্ৰ'টন AS Protón AST Proton (fizika) AZ پروتون AZB

Proton

Ovo je glavno značenje pojma Proton. Za druga značenja pogledajte Proton (razdvojba).
Proton
Proton je građen od dvaju gornjih (u) kvarkova i jednoga donjega (d) kvarka. Odabir boja pojedinih kvarkova je proizvoljan, ali sve tri boje moraju biti prisutne. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima.
Klasifikacija: Barion
Kompozicija: 2 gornja kvarka, 1 donji kvark
Čestična statistika: Fermion
Međudjelovanje: Gravitacijsko, slabo, jako, elektromagnetsko
Simbol(i): p, p+, N+, 11H+
Antičestica: Antiproton
Teoretiziran: William Prout (1815.)
Otkriven: Promatrao kao H+ E. Goldstein (1886.). Identificirao u drugim jezgrama (i imenovao) E. Rutherford (1917. – 1920.).
Masa: 1,67262192369(51)× −27 kg

938,2720813(58) MeV/c2
1,007276466879(91) u
[1]

Vrijeme poluraspada: > 2,1×1029 godina (stabilan)
Električni naboj: +1 e

1,6021766208(98)×10−19 C

Nabojni radius: 0,8414(19) fm[2]
Electric dipole moment: < 5,4×10−24 e⋅cm
Electrična polarizabilnost: 1,20(6)×10−3 fm3
Magnetski moment: 1,4106067873(97)×10−26 J·T−1

1,5210322053(46)×10−3 μB
2,7928473508(85) μN

Magnetska polarizabilnost: 1,9(5)×10−4 fm3
Spin: 1⁄2
Izospin: 1⁄2
Paritet: +1
Tri prirodna izotopa vodika, koji se razlikuj po broju neutrona u atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona.
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo.
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase.
Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope Z = N (Z – atomski broj i N - neutronski broj), razdvaja od stvarnog odnosa atomskog broja i neutrona, što znači da se s povećanjem atomskog broja, povećava i nestabilnost atomskih jezgri.
Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač).
Model tekuće kapljice atomske jezgre.

Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri. Pozitivnoga je električnoga naboja 1,6022 · 10–19 C, mase koja iznosi 1 836 masa elektrona (1,672 622 · 10–27 kg = 938,272 MeV/c² = 1,007 276 u), spina 1/2, magnetskoga momenta 2,79285 nuklearnih magnetona, a opisana je Fermi-Diracovom statistikom. Proton je jezgra vodikova izotopa 1H, a s nešto težim neutronom gradi atomske jezgre. Općenito je brojem protona u atomskoj jezgri nekoga kemijskoga elementa određen njegov atomski broj. Proton je građen od dvaju gornjih (u) kvarkova i jednoga donjega (d) kvarka. Zbog svojega je električnoga naboja i stabilnosti pogodan za ubrzavanje na vrlo visoke energije i brzine bliske brzini svjetlosti, na ubrzivačima čestica (na primjer veliki hadronski sudarivač). Proton je otkrio E. Rutherford (1919. – 1920.) prilikom pokusa u kojemu se dušik 14N bombardiran alfa-česticama pretvarao u kisik 17O, dakle:[3]

  1. ↑ Mohr, P.J.; Taylor, B.N. and Newell, D.B. (2015), "The 2014 CODATA Recommended Values of the Fundamental Physical Constants", National Institute of Standards and Technology, Gaithersburg, MD, US.
  2. ↑ "2018 CODATA recommended values" https://physics.nist.gov/cuu/Constants/index.html
  3. ↑ proton, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.

Proton

Dodaje.pl - Ogłoszenia lokalne