Back Pula AF بولا (مدينة) Arabic پولا ARZ Pula AZ Пула BA Пула BE Пула (Харватыя) BE-X-OLD Пула Bulgarian Pula BS Pula Catalan
Ovo je glavno značenje pojma Pula. Za druga značenja pogledajte Pula (razdvojba).| Pula | |
|---|---|
 Zastava Pule | |
 Pogled iz zraka | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Istarska |
| Gradonačelnik | Filip Zoričić (nezavisni) |
| Gradsko vijeće | 22 člana |
| – predsjednik | Marija Marković Nikolovski (Nezavisna!)[1] |
| Naselja | 1 gradsko naselje |
| Površina | 53,8 km2 [2] |
| Površina središta | 53,8 km2 |
| Koordinate | 44°52′N 13°51′E / 44.87°N 13.85°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 52 220 [3] |
| – gustoća | 971 st./km2 |
| Urbano | 52 220 |
| – gustoća | 971 st./km2 |
| Svetac zaštitnik | Toma Apostol |
| Dan mjesta | 5. svibnja |
| Odredišna pošta | 52100 Pula [4] |
| Pozivni broj | +385 (0)52 |
| Autooznaka | PU |
| Stranica | pula |
  Pula Pula na zemljovidu Hrvatske 1 67.803 (neslužbena procjena 2007.) | |
.svg)
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,[5] slov. Pulj, njem. Polei), grad u zapadnoj Hrvatskoj. Najveći je grad Istarske županije, leži na jugozapadnom području istarskog poluotoka u dobro zaštićenom zaljevu.
Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je kulturni centar Istre još od rimskoga doba.
- ↑ Predsjednica Gradskog vijeća-La presidente del Consiglio municipale
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., 110., 112. [str. 108. – 112.] (NSK)
»Međutim u Slovinsko-talijanskom rječniku Dragutina Parčića (Zadar 1874), koji je najbolji takav rad iz onog vremena, navedena su oba naziva, stariji Pul i noviji Pula, što je bilo ispravnije, jer se stari čakavski oblik tada još upotrebljavao u većem dijelu Istre, a potpuno je ustuknuo pred novijim štokavskim oblikom tek u naše doba.«(str. 110.)
