T'ang

Dinastija Tang 唐朝 Táng Cháo ← 618. – 907. ↓ Kina za dinastije T'ang oko 700. godine Glavni grad Chang'an (618.-904.) Luoyang (904.–907.) Jezik/ci starokineski Religija budizam, taoizam, konfucijanizam Vlada Car  - 618. – 626. Car Gaozu od Tanga  - 904. – 909. Car Ai od Tanga Povijest srednji vijek  - Li Yuan zauzima prijestolje Dinastije Sui 18. lipnja 618.[1]  - Vladavina Wu Zetian (Druga dinastija Zhou) 8. listopada 690. – 3. ožujka 705.  - An Shi pobuna 16. prosinca 755. – 17. veljače 763.  - Zhu Quanzhong uzurpira carsku vlast; kraj vladavine dinastije Tang 4. lipnja 907. Stanovništvo  - 7. stoljeće otp. 50.000.000   - 9. stoljeće otp. 90.000.000  Valuta kineska kovanica Prethodnice Nasljednice Dinastija Sui Kasnija Dinastija Liang Kasnija Dinastija Tang Wu (Deset Kraljevstva) Wuyue Chu (Deset Kraljevstva) Bivši Shu Qi (Deset Kraljevstva) History of China: A good collection of information on Chinese history (engl.)

Dinastija T'ang ili Dinastija Tan (kineski: 唐朝, pinyin: Táng Cháo) bila je kineska carska dinastija koja je nasljedila dinastiju Sui i vladala od 18. lipnja 618. do 4. lipnja 907. Dinastija je djelomično prekinuta za vrijeme Druge Chou dinastije (16. rujna, 690. – 3. ožujka, 705.), kada je carica Wu Zetian zauzela prijestolje, postavši tako jedina kineska carica koja je samostalno vladala.

Dinastija T'ang, sa sjedištem u gradu Chang'anu (današnji Xi'an) koji je bio najnapučeniji grad na svijetu, smatra se vrhuncem kineske civilizacije i zlatnim dobom kozmopolitske kineske kulture. Teritorij Kine je za vrijeme dinastije T'ang, u brojnim vojnim pohodima ranih vladara, narastao veći od onog za vrijeme dinastije Han, a populacija je (prema broju zabilježenih kućanstava) prešla 50 milijuna stanovnika^{[2]:str 91}. Čak i kad je središnja vlast postupno oslabila tijekom 9. stoljeća i nije bila u mogućnosti napraviti točan popis stanovništva, ipak su procijenili da je broj stanovnika do tada narastao na otprilike 80 milijuna ljudi^{[3]:str. 106}. Zahvaljujući tom velikom broju stanovnika, dinastija T'ang je mogla podizati profesionalne i unovačene vojske od stotina tisuća vojnika da bi se nadmetala s nomadskim narodima za dominaciju nad središnjom Azijom i unosnim trgovačkim putovima duž Puta svile. Mnoge države i kraljevstva su plaćale danak T'ang dvoru, a T'ang je ujedno i pokorio nekoliko pokrajina kojima je neizravno upravljano kroz sustav protektorata. Izuzev političkog, Dinastija T'ang je imala i snažan kulturološki utjecaj na susjedne države poput onih na području današnje Koreje, Japana i Vijetnama.

1. ↑ Zizhi Tongjian, vol. 175.
2. ↑ Patricia Buckley Ebrey, James B. Palais i Anne Walthall, East Asia: A Cultural, Social, and Political History, Houghton Mifflin, Boston, 2004. ISBN 0618133844.
3. ↑ John King Fairbank i Merle Goldman, China: A New History (2nd enlarged ed.), Cambridge: MA; London: The Belknap Press of Harvard University Press, 2006. ISBN 0674018281