Ustav Bosne i Hercegovine

Ovaj članak dio je serije Politika i državne institucije u Bosni i Hercegovini

Daytonski sporazum Ustav Bosne i Hercegovine

Zakonodavna vlast Parlamentarna skupština Zastupnički dom Dom naroda

Visoki predstavnik Christian Schmidt Međunarodni nadzornik Jonathan Mennuti

Izvršna vlast Predsjedništvo Denis Bećirović Željka Cvijanović Željko Komšić Vijeće ministara Predsjedatelj Borjana Krišto

Sudbena vlast Sud Bosne i Hercegovine Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće

Ustavni sud BiH

Središnja banka BiH

Administrativna podjela Federacija BiH Županije Republika Srpska Brčko distrikt Gradovi Općine

Političke stranke

Izbori Opći izbori Lokalni izbori

Ustav Bosne i Hercegovine je najviši pravno-politički dokument same države. On je sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg pod nazivom Daytonski mirovni sporazum, koji je parafiran 22. studenog 1995. godine u američkom gradu Daytonu, a potpisan 14. prosinca 1995. godine u Parizu. Taj sporazum je potpisan od strane tri predsjednika država sudionica u ratu u Bosni i Hercegovini - Alije Izetbegovića, Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića. Sporazum je podrazumijevao završetak sukoba i donošenje ovog ustava.

Tekst Ustava BiH predstavlja Aneks 4^[1] usvojenog mirovnog sporazuma, a njime je Bosna i Hercegovina definirana kao demokratska država, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora. Najveće vrijednosti Ustava BiH sadržane su već u njegovoj preambuli gdje se ističu načela ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, mir i pomirenje, pravda, tolerancija, pluralizam, demokracija, tržišno gospodarstvo, suverenitet, integritet, politička neovisnost te međunarodno humanitarno pravo. U 12. članaka ustava definirana su ljudska prava i slobode, nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, parlamentarna skupština, predsjedništvo, ustavni sud, središnja banka, financije i druge odredbe. Tako je Bosna i Hercegovina transformirana u složenu i decentraliziranu državnu tvorevinu s dva entiteta, a to su Federacija BiH i Republika Srpska.

Ustav se od svog donošenja do danas pokazao kao nefunkcionalan, prije svega zbog svoje skupe administracije, ali i zbog podijeljenosti po entitetskom i etničkom principu koji često onemogućava funkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine. Jedan od uvjeta pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji je reforma Ustava do 2010., kojom bi se omogućio jeftiniji i funkcionalniji rad institucija.

1. ↑ Ustav BiH. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2009. Pristupljeno 26. lipnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)