Velebit

Velebit
Velebit
	Planina
	Pogled na Velebit s primorske strane otkriva tek naizgled zemljopisno slabo razvedenu planinu
Položaj
Koordinate	44°47′22″N 14°56′36″E / 44.78956682°N 14.94328614°E
Država	Hrvatska Ličko-senjska; Zadarska;
Najbliži gradovi	Senj; Otočac ; Gospić ; Karlobag; Starigrad
Dio gorja	Dinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrh	Vaganski vrh – 1757 m
Ostali vrhovi	Vučjak (1644 m); Veliki Zavižan (1676 m); Mali Rajinac 1699 m; Gromovača (1676 m); Crikvena (1641 m); Veliki Kozjak (1629 m) ; Zečjak (1622 m); Šatorina (1624 m); Bačić kuk (1304 m); Kiza (1214 m); Veliki Sadikovac (1286 m); Visočica (1619 m); Badanj (1638 m); Vaganski vrh (1757 m); Sveto brdo (1752 m)
Planinarstvo
Najlakša staza	Premužićeva staza
Planinarski domovi	Planinarski dom »Zavižan«; Planinarski dom u Ravnom dabru; Planinarski dom »Prpa«; Planinarski dom »Paklenica« (Borisov dom)
	Velebit Velebit na zemljovidu Hrvatske

Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj. Niži je od planina u Dalmaciji – Dinare (1831 m), Kamešnice (1809 m) i Biokova (1762 m). Velebit je širine od 10 do 30 km, a površina mu je oko 2200 km², a najviši vrh Vaganski vrh (1757 m). Pripada Dinarskome gorju.

Pruža se uzduž Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. S kopnene strane ga okružuju Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča.

U literaturi je uobičajeno da se Velebit dijeli na:

Sjeverni Velebit, započinje na prijevoju Vratnik i završava na prijevoju Veliki Alan iznad primorskog naselja Jablanac. Dužine je oko 30 km, a najveće širine do 30 km.
Srednji Velebit, završava na prijevoju Oštarijska vrata preko kojeg vodi cesta Karlobag – Gospić. Dužine je oko 24 km, a najveće širine do 20 km.
Južni Velebit, završava na prijevoju Mali Alan, na staroj cesti koja spaja Obrovac i Lovinac. Dužine je oko 46 km, a najmanje širine oko 10 km.
Jugoistočni Velebit, započinje na istom prijevoju, a završava uz kanjon rijeke Zrmanje. Dužine je oko 40 km.

Takva podjela se zasniva na zemljopisnim, morfološkim, reljefnim i biološkim posebnostima pojedinih velebitskih dijelova. Crte podjele idu duž prijevoja, preko kojih ceste spajaju unutrašnjost s priobaljem.

Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.

Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija (Degenia velebitica) iz obitelji krstašica, prikazana na naličju kovanice od 50 lipa (prvi ju je opisao i klasificirao botaničar Arpad Degen te je i po njemu dobila ime). Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna Lukina jama duboka 1392 m (od visine 1436 m do dubine od 81 m n/m) i Slovačka jama 1320 m.

Za planinare je na Velebitu uređeno mnogo markiranih staza i puteva, koji uzdužno i poprečno povezuju okolna mjesta i planinarske domove na planini. Po svojoj posebnosti, uređenosti i posjećenosti nužno je spomenuti Premužićevu stazu koja je građena između dva svjetska rata, a povezuje Planinarski dom Zavižan, preko Velikog Alana s Oštarijskim vratima; tj. prolazi uzdužno Sjevernim i Srednjim Velebitom.

Velebit je zbog svoje veličanstvenosti jedan od hrvatskih narodnih simbola; pojavljuje se u domoljubnoj pjesmi Vila Velebita.

Planina, premda značajna, sve je manja prepreka u komunikaciji sjevernih i istočnih dijelova Hrvatske sa srednjim i južnim dijelovima primorja Hrvatske. Uz Vratnik (698 m), najvažniji prijevoji preko kojih su sagrađene ceste su Oštarijska vrata (928 m) između Gospića i Karlobaga i Prezid (766 m) između Gračaca i Obrovca. Suvremena autocestovna veza kroz Velebit ostvarena 2003. otvaranjem tunela Sveti Rok bitno je pridonijela povezivanju srednjeg i južnog priobalja Hrvatske s ostalim dijelovima zemlje i Europom. Uz obalu podno Velebita prolazi Jadranska magistrala koja je na tom dijelu poznata po velikom broju zavoja i povremenom ograničavanju prometa zbog bure tijekom zime.