Vladimir Putin

Vladimir Vladimirovič Putin Владимир Владимирович Путин
Putin, 2023.
Potpis
Rođenje	7. listopada 1952. Petrograd, Rusija
Stranka	Ujedinjena Rusija
4. predsjednik Rusije
7. svibnja 2012. –
Prethodnik	Dmitrij Medvedev
2. predsjednik Rusije
7. svibnja 2000. – 7. svibnja 2008. (privremeni od 31. prosinca 1999. - 7. svibnja 2000.)
Prethodnik	Boris Jeljcin
Nasljednik	Dmitrij Medvedev
6. premijer Rusije
8. kolovoza 1999. – 7. svibnja 2000.
Prethodnik	Sergej Stepašin
Nasljednik	Mihail Kasijanov

Vladimir Vladimirovič Putin (rus. Владимир Владимирович Путин, Sankt Peterburg, 7. listopada 1952.), ruski je političar i bivši obavještajni djelatnik koji služi kao predsjednik Rusije. Od 1999. do danas neprekidno je obnašao dužnost predsjednika ili premijera Rusije.^[1] Uveo je autokratski režim u Rusiju^[2][3][4] te se smatra odgovornim za mnoge likvidacije i progone političkih protivnika. Međunarodni sud optužio ga je za ratne zločine počinjene u vojnoj invaziji na Ukrajinu.^[5][6][7]

Putin je 16 godina radio kao vanjski obavještajac KGB-a, napredujući do čina potpukovnika (podpolkovnik), prije nego što je dao ostavku 1991. i započeo političku karijeru. Preselio se u Moskvu 1996. kako bi se pridružio administraciji predsjednika Borisa Jeljcina. Kratko je služio kao direktor Federalne sigurnosne službe (FSB) i tajnik ruskog Vijeća sigurnosti, prije nego što je imenovan premijerom u kolovozu 1999. Nakon Jeljcinove ostavke, Putin je postao vršitelj dužnosti predsjednika, a manje od četiri mjeseca kasnije izabran je za predsjednika. Ponovno je izabran 2004. Kako je u to vrijeme bio ustavno ograničen na dva uzastopna predsjednička mandata, Putin je ponovno bio premijer od 2008. do 2012. pod Dmitrijem Medvedevom. Vratio se na predsjedničku dužnost 2012. na izborima koji su bili optuživani za prijevaru i nakon kojih su održani brojni prosvjedi. Ponovno je izabran 2018. U travnju 2021., nakon referenduma, potpisao je ustavne amandmane, uključujući onaj koji bi mu omogućio da se još dva puta kandidira za ponovni izbor, čime je postalo moguće da bude predsjednik do 2036. godine.^[8]

Tijekom Putinova prvog mandata kao predsjednika, rusko gospodarstvo raslo je u prosjeku sedam posto godišnje, nakon gospodarskih reformi i peterostrukog povećanja cijene nafte i plina. Putin je također vodio Rusiju tijekom rata protiv čečenskih separatista, ponovno uspostavivši saveznu kontrolu nad regijom. Kao premijer pod Medvedevom, nadgledao je rat protiv Gruzije, kao i reformu vojske i policije. Tijekom njegovog trećeg mandata kao predsjednika, Rusija je anektirala Krim, što je rezultiralo međunarodnim sankcijama i financijskom krizom u Rusiji.^[9] Također je naredio vojnu intervenciju u Siriji protiv pobunjeničkih i džihadističkih skupina. Tijekom svog četvrtog predsjedničkog mandata predsjedao je vojnim gomilanjem na granici s Ukrajinom, a u veljači 2022. pokrenuo je invaziju velikih razmjera, što je dovelo do međunarodne osude i proširenih sankcija. Međunarodni kazneni sud otvorio je istragu o ratnim zločinima u Ukrajini.^[10] U rujnu 2022. Putin je najavio djelomičnu mobilizaciju i službeno odobrio nasilno pripajanje južne i istočne Ukrajine Rusiji, što je čin koji je protuzakonit prema međunarodnom pravu.

Pod Putinovim vodstvom, Rusija je prošla kroz demokratsko nazadovanje i prelazak na autoritarizam. Njegovu vladavinu karakterizira korupcija kao i brojna kršenja ljudskih prava, uključujući zatvaranje i represiju političkih protivnika, zastrašivanje i potiskivanje neovisnih medija u Rusiji te nedostatak slobodnih i poštenih izbora. Putinova Rusija postigla je loše rezultate na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, Indeksu demokracije Economist Intelligence Unita i Freedom House-ovom indeksu Sloboda u svijetu. Putin je drugi europski predsjednik s najdužim stažom, nakon Aleksandra Lukašenka iz Bjelorusije.

1. ↑ Timeline: Vladimir Putin - 20 tumultuous years as Russian President or PM. Reuters (engleski). 9. kolovoza 2019. Pristupljeno 8. listopada 2022.
2. ↑ Putin, Vladimir Vladimirovič
3. ↑ Upozorenje iz Europe: 'Neki su prešli na stranu autoritarnog režima diktatora. Putin financira ekstremnu desnicu'
4. ↑ Najpoznatiji Rus s hrvatskom putovnicom: ‘Rusija će se raspasti, znam točno koji će teritoriji otići prvi i kada!‘, objavljeno 19. svibnja 2023., pristupljeno 27. kolovoza 2023.
5. ↑ Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina
6. ↑ Putin: Rusija želi okončati rat koji su izazvali Zapad i njihovi sateliti
7. ↑ Nalog za uhićenje Putina za Rusiju besmislen, za Ukrajinu tek početak
8. ↑ Putin — already Russia's longest leader since Stalin — signs law that may let him stay in power until 2036. USA TODAY (engleski). Pristupljeno 8. listopada 2022.
9. ↑ Rapoza, Kenneth. It's Official: Sanctioned Russia Now Recession Free. Forbes (engleski). Pristupljeno 8. listopada 2022.
10. ↑ Wolf, Zachary B. 4. ožujka 2022. Here's how war crimes prosecutions work | CNN Politics. CNN (engleski). Pristupljeno 8. listopada 2022.