Zapadni Kavkaz | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Rusija |
Godina uvrštenja | 1999. (19. zasjedanje) |
Vrsta | Prirodno dobro |
Mjerilo | ix, x |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:900 |
Koordinate | 44°00′00″N 40°00′00″E / 44.00000°N 40.00000°E |
Zapadni Kavkaz (ruski: Западный Кавказ) zapadni dio planinskog vijenca Kavkaza, od Crnog mora do planine Elbrus (na slici desno) u Rusiji. Kako je to jedini veliki planinski vijenac u Europi koji nije pretrpio značajne promjene ljudskim djelovanjem, zbog čega je još 1978. godine upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Na najzapadnijem dijelu zaštićenog područja od 298.903 ha, od ljetovališta Soči, nalazi se Kavkaški nacionalni park biosfere (Кавказский государственный природный биосферный заповедник) koji je osnovan još 1924. godine u pokrajinama Krasnodarski kraj, Adigeja i Karačajevo-Čerkezija (247.000 ha).
Ovo područje je bilo naseljeno prije 500.000 godina o čemu svjedoči više od 150 lokaliteta u kojima su pronađeni ljudski ostaci (između ostalog i neandertalaca). No, ipak je ovaj krajolik ostao nepromijenjen ljudskim djelovanjem; sve do nedavno. Danas se tu javljaju posljedice sječe drveća, ispaše stoke (oko 200 farmera živi u tampon zoni), lova, rekreacija i turizma. Oko 40-50.000 turista posjeti rezervat bisfere svake godine (1997.).[1]