Che Guevara | |
---|---|
![]() Guerrillero Heroico, picture taken by Alberto Korda on March 5, 1960, at the La Coubre memorial service. | |
Nayanak | Ernesto Guevara ![]() Hunio 14, 1928 ![]() Rosario ![]() |
Natay | Oktubre 9, 1967[2][1][3][4][5][6] La Higuera ![]() | (tawen 39)
Gapu iti pannakatay | Dunor iti pannakapaltog ![]() |
Trabaho | Rebolusionario, partisano ![]() |
A(s)sawa | Hilda Gadea ![]() |
Pirma | ![]() |
Ni Dr. Ernesto Guevara (Hunio 14, 1928 – Oktubre 9, 1967), kaaduan nga am-ammo a kas ni Che Guevara wenno el Che, ket maysa nga Arhentino a Marxista a rebolusionario ken Kubano a daulo ti guerila. Kameng ni Guevara iti Tignay a Maika-26 ti Hulio ni Fidel Castro a nangribbuot ken nangagaw iti poder iti Kuba idi 1965.
Kalpasan a nagpaay iti nadumaduma nga importante a takem iti gobierno ni Castro, pimmanaw ni Guevara iti Kuba idi 1965 tapno aronanna dagiti rebolusion iti sabali a pagpagilian, umuna iti Kongo-Kinshasa (ti agdama a Demokratiko a Republika ti Kongo) sa iti Bolivia, a nakatiliwan kenkuana ti maysa nga operasion militar nga impakat ti CIA. Mapapati a kayat idi ti CIA a biagen ni Guevara tapno mapalutpotda a nalaing, ngem kalpasan a matiliw iti gungugong ti Yuro, natay isuna iti ima ti Armada ti Bolivia iti La Higuera iti asideg ti Vallegrande idi Oktubre 9, 1967. Iti testimonia dagiti nadumaduma a tattao a nakipartisipar wenno saksi kadagiti pasamak kadagiti maudi nga or-oras ni Guevara, naammuan a pinapatay a dagus ti gobierno ti Bolivia ni Guevara tapno maliklikan ti maysa a pannakausigna iti publiko ken dagiti komplikasion a mabalin a mapagteng no maibalud isuna iti Bolivia.
Kalpasan ti ipapatay ni Guevara, nagbalin isuna a bannuar dagiti sosialista a rebolusionario a tignay iti Maikatlo a Lubong, kas maysa a teorista ken taktiko ti pannakigubat.