Back Обама, Барак AB Barack Obama ACE Barack Obama AF Barack Obama ALS ባራክ ኦባማ AM Barack Obama AMI Barack Obama AN Barack Obama ANG باراك أوباما Arabic ܒܪܐܩ ܐܘܒܐܡܐ ARC
| |
| U službi 20. siječnja 2009. – 20. siječnja 2017. | |
| Pod predsjednik | Joe Biden |
| Prethodnik | George W. Bush |
| Nasljednik | Donald Trump |
| U službi 2. siječnja 2005. – 16. studenog 2008. | |
| Prethodnik | Peter Fitzgerald |
| Rođenje | 4. kolovoza 1961. (54 godine) Honolulu, Havaji, SAD |
| Politička stranka | Demokratska stranka |
| Supruga | Michelle Obama |
| Vjera | kršćanin |
| Potpis | 
|
| * Poziciju senatora obavljao zajedno sa Richardom Durbinom. | |
Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.) je američki demokratski političar koji je od 2009. do 2017. bio predsjednik SAD. Na to je mjesto izabran nakon što je od 2005. kao senator zastupao državu Illinois.
Pažnju međunarodne javnosti je prvi put privukao na početku predsjedničke kampanje 2008. godine, kada se na demokratskim predizborima suprotstavio favoriziranoj Hillary Clinton, a koju je potom uspio poraziti nakon iscrpljujuće kampanje. Pobjedu je temeljio na pripadnosti lijevom krilu demokrata koje je nakon višedesetljetne marginalizacije ojačalo uslijed dubokog nezadovoljstva Bushovim ratom u Iraku u američkoj javnosti. Obama je brzo stekao brojne simpatije kako u SAD tako i u svijetu dijelom i zbog svog rasno miješanog porijekla, iako se sam formalno izjašnjavao kao Afroamerikanac; sama izglednost njegovog izbora se tumačila kao historijski odmak SAD od rasističke prošlosti. Zahvaljući tome, kao i izbijanju globalne recesije tik pred opće izbore, godine 2008. je više nego uvjerljivo pobijedio republikanskog kandidata Johna McCaina.
Prvi mandat, na čijem početku je uživao dotada nezapamćenu dominaciju vlastite stranke u Kongresu, mu je bio obilježen prije svega nastojanjem da se u SAD uvedu elementi zapadnoevropske države blagostanja, pri čemu je ključni element predstavljao tzv. Obamacare, odnosno zakon kojim je u SAD prvi put uveden sistem općeg i obaveznog zdravstveno osiguranja. Njegovo uvođenje početkom 2010. je predstavljalo dostignuće koje je izmaklo mnogim njegovim prethodnicima. Istakao se kao i veliki pobornik prava LGBT populacije, te je ukinuo kontroverzna vojna pravila Don't Ask, Don't Tell te je pred izbore 2012. postao prvi predsjednik koji otvoreno podržava pravo na istospolni brak. Na vanjskopolitičkom planu je, prije svega u retoričkom smislu, nastojao "okrenuti novu stranicu" u odnosu na svog prethodnika Busha, čime se tumači njegovo nagrađivanje Nobelovom nagradom za mir nakon samo nekoliko mjeseci mandata; kritičari su mu nešto kasnije zamjerali neodlučnost u odnosu na tzv. Arapsko proljeće, nastavak rata u Afganistanu, vojnu intervenciju u Libiji te još radikalnije i kontroverznije mjere u borbi protiv terorizma kao što su tzv. ciljane likvidacije. U borbi s ekonomskom krizom je imao manje uspjeha te je nezaposlenost dosegla visoku razinu a veliki dio američkog društva zabilježio pad standarda nezamisliv u ranijim decenijama; djelomično i zbog toga su se oporbeni republikanci oporavili i uspjeli povratiti Predstavnički dom za vrijeme kongresnih izbora 2010. Njihov pokušaj da na tome temelje povratak u Bijelu kuću je, međutim, na općim izborima 2012. doživio fijasko nakon izuzetno skupe i brutalne kampanje na kraju koje je Obama uvjerljivo porazio republikanskog kandidata Mitta Romneya.