Ebola virus disease | |
---|---|
1976 photograph of two nurses standing in front of Mayinga N., a person with Ebola virus disease; she died only a few days later due to severe internal hemorrhaging. | |
Specijalnost | Infektologija |
Klasifikacija i eksterni resursi | |
ICD-10 | A98.4 |
ICD-9 | 065.8 |
DiseasesDB | 18043 |
MedlinePlus | 001339 |
eMedicine | med/626 |
MeSH | D019142 |
Bolest virusa ebola (EVD) ili hemoragična groznica ebola (EHF) je ljudska bolest koju prouzrokuje virus ebole. Simptomi tipično počinju od dva dana do tri nedelje nakon inficiranja virusom, groznicom, gušoboljom, bolovima u mišićima, i glavoboljom. Tipično slede mučnina, povraćanje, i proliv, zajedno sa smanjenom funkcijom jetre i bubrega. Tada neki ljudi počinju da imaju probleme sa krvarenjem.[1]
Virus se može dobiti dodirom krvi ili telesne tečnosti inficirane životinje (obično majmuna ili velikih ljiljaka).[1] Prenošenje vazdušnim putem nije dokumentovano u prirodnom okruženju.[2] Veruje se da su veliki ljiljci nosioci i prenosioci virusa iako sami ne oboljevaju. Kada se osoba zarazi, bolest se može širiti i među ljudima. Muškarci koji su preživeli bolest, mogu je prenositi putem sperme i do dva meseca. Da bi se postavila dijagnoza, najpre se isključuju druge bolesti sa sličnim simptomima kao što su malarija, kolera i druge virusne hemoragične groznice. Da bi se potvrdila dijagnoza, uzorci krvi se ispituju na virusna antitela, virusnu RNK, ili na sam virus.[1]
Prevencija uključuje smanjivanje prenošenja bolesti sa obolelih majmuna i svinja na ljude. To se može učiniti proveravanjem da li su takve životinje zaražene i ubijanjem i pravilnim odlaganjem tela ako se otkrije bolest. Takođe, korisno je pravilno kuvanje mesa i nošenje zaštitne odeće prilikom rukovanja mesom, kao i nošenje zaštitne odeće i pranje ruku u okruženju obolele osobe. Naročito je potrebno pažljivo rukovati uzorcima telesnih tečnosti i tkiva obolelih ljudi.[1]
Ne postoji posebno lečenje za bolest; zaraženoj osobi se pomaže davanjem oralne terapije rehidratacije (da pije vodu koja je malo slatka i slana) ili intravenskim tečnostima.[1] Bolest ima visoku stopu smrtnosti: često od nje umire od 50% do 90% obolelih od virusa.[1][3] EVD je najpre identifikovan u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo. Bolest se tipično javlja epidemijski u tropskim regionima podsaharske Afrike.[1] Od 1976. godine (kada je bolest prvo identifikovana) do 2013, godišnje se zarazi manje od 1.000 ljudi.[1][4] Najveća epidemija do danas je tekuća epidemija ebole u zapadnoj Africi 2014., koja je pogodila Gvineju, Sijera Leone, Liberiju i verovatno Nigeriju.[5][6] Do avgusta 2014. godine identifikovano je preko 1600 slučajeva.[7] U toku su napori da se razvije vakcina; međutim, vakcina još uvek ne postoji.[1]