Predsjednik Estonije

Predsjednik Estonije Eesti Vabariigi President
Zastava Predsjednika
Inkumbent Alar Karis od 11. listopada 2021.
Sjedište	Predsjednička palača Tallinn, Estonija
Imenuje	Riigikogu
Mandat	5 godina (uz mogućnost jednog uzastopnog reizbora)
Inauguracijski držac	Konstantin Päts
Formiranje	24. travnja 1938.
Plaća	€5,288 mjesečno

Predsjednik Republike Estonije (estonski: Eesti Vabariigi President) službeni je državni poglavar Republike Estonije. S obzirom da je Estonija snažna parlamentarna republika, Predsjednik ima uglavnom ceremonijalne ovlasti te nema nikakvih direktnih izvršnih ovlasti.

Predsjednika Estonije glasovanjem izabire nacionalni parlament, Riigikogu, a kandidat službeno postaje predsjednik kada dobije više od dvije trećine glasova u parlamentu. Ukoliko i nakon tri kruga glasovanja kandidat ne dobije odgovarajući broj glasova, formira se posebna izborna komisija koju, pored članova parlamenta, čine i predstavnici svih lokalnih organa vlasti (minimalno po jedan predstavnik svake općine), a koji onda biraju između dva kandidata s najvećim brojem glasova. Mandat predsjednika traje 5 godina, a ne postoji ograničenje po pitanju reizbora, s tim da se u kontinuitetu mogu služiti samo dva mandata. Predsjednik za trajanja svog mandata ne smije biti član ni jedne političke stranke, a također mora zamrznuti sve ostale političke i poslovne aktivnosti.

Funkcija predsjednika države službeno je uspostavljena 1938. godine, a prvi predsjednik Estonije bio je Konstantin Päts. Prije toga, u periodu od 1920. do 1934. godine, na čelu države nalazio se tzv. "Državni starješina" (estonski: Riigivanem), koji je kombinirao funkcije koje imaju današnji predsjednik i premijer. U tom periodu, na čelu Estonije bilo je ukupno 16 državnih poglavara, a Päts je biran na tu funkciju čak pet puta. Ustav iz 1934. razdvojio je funkciju državnog poglavara od funkcije predsjednika vlade, ali nikada nije stupio na snagu pošto je Päts iste godine izvršio državni udar i raspustio parlament. Sovjetske vlasti su u srpnju 1940. deportitale Pätsa u grad Ufu u Sibiru. Nakon toga, u skladu s tada važećim Ustavom, funkciju predsjednika preuzeo je prosovjetski premijer Johannes Vares, koji je potom potpisao službeni dokument o aneksiji Estonije od strane Sovjetskog Saveza. U periodu pod sovjetskom vlašću (1944. − 1991.), sjedište predsjednika Estonije nalazilo se u egzilu u Stockholmu.

Za prvog predsjednika Druge Republike izabran je Lennart Meri, koji je na vlasti bio od listopada 1992. do listopada 2001. godine. Nakon njega, funkciju predsjednika države obavljali su još i Arnold Rüütel (2001. − 2006.), Toomas Hendrik Ilves (2006. − 2016.), Kersti Kaljulaid, kao prva žena na mjestu predsjednika Estonije (2016. − 2021.), te Alar Karis, od 2021. godine.