Tajland

ราชอาณาจักรไทย
(Rāčhānāčâkr Thai)
Kraljevina Tajland
Himna: "Phleng Chat
"
Glavni gradBangkok
Službeni jezicitajlandski jezik
Etničke skupine
etničke_grupe_godina = 2009[4]
Leaders
UtemeljenjeOd Khmerskog Carstva 1238.
Površina
• Vode (%)
0.4
Stanovništvo
• Popis iz 2010
64.785.909[5] (19.)
• Gustoća
121 /km2
BDP (PPP)procjena za
• Ukupno
US$1,054.996 milijarde[6]
• Per capita
US$15,319[6]
BDP (nominalni)procjena za
• Ukupno
US$397.475 billion[6]
• Per capita
US$5,771[6]
Gini (2010)42.5[7] xxx
srednji
HDI0.722[8]
visok
Valutabaht
Vremenska zona+7
Pozivni broj+66
ISO 3166 kod[[ISO 3166-2:Šablon:ISO 3166 kod|Šablon:ISO 3166 kod]]
Veb-domena.th
Zalazak sunca u Bankoku

Tajland, službeno Kraljevina Tajland je država u jugoistočnoj Aziji.[9] Pre 1939. ova država se zvala Sijam. Na jugu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora. Graniči na zapadu s Mianmarom, na sjeveru i istoku s Laosom, na istoku s Kambodžom i na jugu s Malezijom.

Tajland je monarhija na čelu koje je kralj Bhumibol Adulyadej, Rama IX, a njime upravlja vojna hunta koja je preuzela vlast maja 2014.[10] Kralj je deveti morah iz Čakri dinastije, i vlada od 1946, te je trenutno najduže služeći šef države.[11] Titule kralja Tajlanda su šef države, šef oružanih snaga, pristalica Budizma, i branitelj religija.[12] Mada je konstitucioni sistem uspostavljen 1932, monarhija i oružane snage su nastavile da vrše periodične intervencije u politici.

Sa totalnom površinom od oko 513.000 km2, Tajland je po veličini 51. zemlja u svetu. On je 20. najnaseljenija zemlja u svetu, sa oko 66 miliona ljudi. Glavni i najveći grad je Bangkok, koji je Tajlandski politički, komercijalni, industrijski, i kulturni centar. Oko 75–95% stanovništva su etnički Tajlanđani, što obuhvata četiri glavne regionalne grupe: centralni Tajlanđani, severoistorčni Tajlanđani (Khon [Lao] Isan),[1] severni Tajlanđani (Khon Mueang); i južni Tajlanđani. Tajlandski Kinezi, sa znatnim kineskim nasleđem čine 14% populacije,[4] dok Tajlanđani sa delimičnim kineskim poreklom sačinjavaju do 40% populacije.[13] Tajlandski Malajci predstavljaju 3% stanovništva, dok je ostatak sačinjen od Mona, Kmera i raznih brdskih plemena. Zvanični jezik u zemlji je tajlandski, a glavna religija je Budizam, koju praktikuje oko 95% stanovništva.

Tajland je doživeo brz ekonomskih rast između 1985 i 1996, postavši novo industrijalizovana zemlja i veliki izvoznik. Industrijska proizvodnja, poljoprivreda, i turizam su vodeći sektori ekonomije.[14][15] Među ASEAN zemljama, Tajland se rangira na drugom mestu po kvalitetu života[16] i HDI zemlje je podignut na „visok“ nivo. Njegova velika populacija i rastući ekonomski uticaj su ga učinili srednjom silom u regionu i širom sveta.[17]

  1. 1,0 1,1 DOI:10.1080/1463136042000221898
    This citation will be automatically completed in the next few minutes. You can jump the queue or expand by hand
  2. David Levinson (1998), Ethnic Groups Worldwide: A Ready Reference Handbook, Oryx Pres, p. 287, ISBN 1573560197 
  3. Paul, Lewis M.; Simons, Gary F.; Fennig, Charles D. (2013), Ethnologue: Languages of the World, SIL International, ISBN 978-1-55671-216-6 
  4. 4,0 4,1 Barbara A. West (2009), Encyclopedia of the Peoples of Asia and Oceania, Facts on File, p. 794, ISBN 1438119135 
  5. (th) National Statistics Office, "100th anniversary of population censuses in Thailand: Population and housing census 2010: 11th census of Thailand" Arhivirano 2012-07-12 na Wayback Machine-u. popcensus.nso.go.th.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 „Thailand”. International Monetary Fund. Pristupljeno 16 October 2014. 
  7. „Gini Index”. World Bank. Pristupljeno 2 March 2011. 
  8. „2014 Human Development Report Summary”. United Nations Development Programme. 2014. str. 21–25. Pristupljeno 27. jul 2014. 
  9. „United Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-13. Pristupljeno 2015-04-19. 
  10. „Thailand's Junta Chief Chosen as Prime Minister”. Thailand News.Net. 21 Aug 2014. Pristupljeno 21 Aug 2014. 
  11. „A Royal Occasion speeches”. Worldhop.com Journal. 1996. Arhivirano iz originala na datum 2006-05-12. Pristupljeno 5 Jul 2006. 
  12. The Secretariate of the House of Representatives (Nov 2007). „Constitution of the Kingdom of Thailand B.E 2550”. The Secretariat of the House of Representatives. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-31. Pristupljeno 7 Nov 2012. 
  13. Theraphan Luangthomkun (2007). „The Position of Non-Thai Languages in Thailand”. Language, Nation and Development in Southeast Asia (ISEAS Publishing): 191. 
  14. Thailand and the World Bank Arhivirano 2005-12-16 na Wayback Machine-u, World Bank on Thailand country overview.
  15. The Guardian, Country profile: Thailand, 25 Apr 2009.
  16. Orapa Chueyprasit; Chaite Naasiri (27 Mar 2014). „Thailand ranks 2nd in ASEAN for the best quality of life”. National News Bureau of Thailand. Arhivirano iz originala na datum 2014-03-28. Pristupljeno 28 Mar 2014. 
  17. Jonathan H. Ping Middle Power Statecraft (p 104)

Tajland

Dodaje.pl - Ogłoszenia lokalne