Tuberkuloza

„Sušica” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Sušica (razvrstavanje).

Tuberkuloza
Rendgenski snimak tuberkuloznih pluća
Specijalnost	Infektologija, pulmologija
Klasifikacija i eksterni resursi
ICD-10	A15–A19 (Tuberkuloza dišnih putova dokazana/nedokazana bakteriološki i histološki, Tuberkuloza živčanog sustava, Tuberkuloza ostalih organa, Milijarna tuberkuloza)
ICD-9	010–018
OMIM	607948
DiseasesDB	8515
MedlinePlus	000077 000624
eMedicine	med/2324 emerg/618 radio/411
MeSH	D014376
[uredi na Vikipodacima]

Tuberkuloza ili sušica (poznata pod skraćenicama TB ili TBC) je zarazna bolest koju izazivaju uzrokuju razni sojevi mikobakterija, obično Mycobacterium tuberculosis.^[1] . Najčešće se javlja kao tuberkuloza pluća, ali pojedini oblici napadaju centralni nervni sistem (meningitis), cirkulatorni sistem (milijarni TB), limfni sistem, genitourinarni sistem, kosti i zglobove. Tuberkuloza je jedna od najraširenijih zaraznih bolesti u svijetu i računa se da je njome zaraženo između 2 i 3 milijarde ljudi. Svake godine se zarazi oko 9 miliona ljudi. Prenosi se kapljičnim putem, zrakom, kada bolesnici s aktivnim oblikom TBC kašlju, kišu ili pljuju.^[2] U većini slučajeva, bolest je asimptomatska i latentna, ali u jednom od oko deset slučajeva napreduje u aktivnu bolest. Neliječena tuberkuloza dovodi do smrti u više od 50% bolesnika.

Klasični simptomi aktivne TBC infekcije su kronični kašalj s hemoptizom (krvavi iskašljaj), vrućicom, noćnim znojenjem i mršavljenjem. (TBC se naziva i “sušicom” jer bolesnici gube tjelesnu masu, kao da se suše.) Infekcija drugih organa izaziva niz različitih simptoma. Medicinska dijagnoza aktivne TBC postavlja se na osnovi radiološkog nalaza (obično rentgenske slike pluća), mikroskopske pretrage tjelesnih tekućina i mikrobiološkog uzgoja uzročnika u kulturi. Dijagnoza letentne TBC se zasniva na Mantouxovom testu i pretragama krvi. Liječenje tuberkuloze nije jednostavno, i sastoji se od dugotrajne primjene brojnih antibiotika. Osobe s kojima bolesnik dolazi u dodir također se podvrgavaju probiru i ako je to potrebno, liječenju. U slučajevima tuberkuloze otporne na više lijekova sve veći problem predstavlja otpornost na antibiotike. Kako bi se TBC spriječila, treba provoditi probir stanovništva na bolest i cijepljenje s bacilom Calmette–Guérin (BCG) cjepivom.

Stručnjaci smatraju da je trećina svjetskog stanovništva zaražena s M. tuberculosis,^[3] a da svake sekunde dolazi do novog slučaja infekcije.^[3] Procjenjuje se da je 2007. širom svijeta bilo 3,7 milijuna aktivnih slučajeva bolesti.^[4] U 2010. je procijenjena pojava od 8,8 milijuna novih slučajeva, te 1,5 milijuna s ovom bolešću povezanih smrtnih slučajeva, najviše u zemljama u razvoju.^[5] Apsolutni broj oboljelih od tuberkuloze od 2006. opada, a broj novih slučajeva je u padu od 2002.^[5] Tuberkuloza je širom svijeta nejednako učestala. Oko 80% stanovništva u mnogim azijskim i afričkim zemljama pokazuje pozitivnu reakciju na tuberkulinski test, dok taj postotak u Sjedinjenim Državama iznosi 5-10%.^[1] U zemljama u razvoju više osoba obolijeva od tuberkuloze zbog oslabljenog imunosnog sustava. U tipičnim slučajevima, to su osobe zaražene HIV-om i oboljele od AIDS-a.^[6]

1. ↑ ^{1,0 1,1} Kumar V, Abbas AK, Fausto N, Mitchell RN (2007.). Robbins Basic Pathology (8. izdanje izd.). izdavač: Saunders Elsevier. str. str. 516.–522.. ISBN 978-1-4160-2973-1. 
2. ↑ Konstantinos A (2010). „Testing for tuberculosis”. Australian Prescriber svezak 33 (broj 1): str. 12.–18.. 
3. ↑ ^{3,0 3,1} „Tuberculosis Fact sheet N°104”. World Health Organization. studeni 2010.. Pristupljeno 26. srpnja 2011. 
4. ↑ World Health Organization (2009.). „Epidemiology”. Global tuberculosis control: epidemiology, strategy, financing. str. str. 6.–33.. ISBN 978-92-4-156380-2. Pristupljeno 12. studenog 2009. ^{[mrtav link]}
5. ↑ ^{5,0 5,1} World Health Organization (2011.). „The sixteenth global report on tuberculosis”. 
6. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu Lancet11