Ikonostas

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ikonostas (grč. Eikon-slika, stazis-stajanje, stajalište, "mjesto za ikone") pregrada u pravoslavnoj crkvi između oltara i dijela crkve ukrašenog ikonama koja djeli oltarski prostor od ostalog djela crkve (naosa) namjenjenog vjernicima.

Ikonostas je obično od drveta ili mermera, i na njemu stoje troje vrata, broj postavljenih ikona zavisi od veličine samog ikonostasa. Centralna vrata se u pravoslavnoj tradiciji nazivaju carske dveri. Dveri su crkvenoslovenski naziv za vrata (door) kroz koje prolazi car slave, Isus, preko čitanja Evanđelja i pričešća. Na njima se slika praznik Blagovijesti, na jednim vratima arhangel Gavrilo, a na drugim Bogorodica. Desno od carskih dveri je ikona Isusa, a desno od Isusa, sveti Jovan krstitelj. Lijevo od carskih dveri je ikona Bogorodice sa malim Hristom u rukama, a lijevo od te ikone je ikona sveca ili praznika kome je crkva posvećena. Na manjim oltarskim vratima se slikaju sveti Stefan (sjeverna) i arhangel Mihailo (južna vrata). Ikone ispod ovih (ako je veći ikonostas) prikazuju starozavjetne scene (Mojsija, Iliju...). Iznad su ikone novozavjetnih Hristovih i Bogorodičinih praznika i na vrhu 12 apostola, evanđelisti i Tajna večera ili scena Gostoljublja Avramovog. Na samom vrhu ikonostata se prikazuje krst sa razapetim Hristom a ispod njega mogu biti prikazani sveti Jovan bogoslov i Bogorodica.

Od 14. vijeka ikonostas se sve više penje uvis da na kraju kao bogato rezbarena i pozlaćena drvena pregrada zatvori čitav oltarski prostor. Dvoredni i troredni ikonostas nastao je u Bizantiji i odatle je prenjeto u sve zemlje istočno-pravoslavnog umjetničkog kruga.