Klebsijela Klebsiella pneumoniae | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Bacteria |
Koljeno | Proteobacteria |
Razred | Gammaproteobacteria |
Red | Enterobacteriales |
Porodica | Enterobacteriaceae |
Rod | Klebsiella |
Vrsta | Klebsiella pneumoniae |
Klebsijela (lat. Klebsiella pneumoniae) je rod štapićastih bakterija s kapsulom. To je Gram-negativna, nepokretna, fakultativno anaerobna, bakterija koja fermentira laktozu. Javlja se kao fermentor sluzave laktoze na MacConkey agaru. Rod je imenovan po njemačkom patologu Edwinu Klebsu. Ljudi se najčešće zaraze bakterijama vrste Klebsiella pneumoniae.
Klebsijela se lahko nađe u normalnoj "flori" usta, kože i crijeva,[1] gdje može izazvati destruktivne promjene u ljudskim i životinjskim plućima, ako atmosferski (inhalacijski), uđe u alveole (pluća) što izaziva pojavu krvavog ispljuvka. U kliničkim uslovima, od svih pripadnika porodice Enterobacteriaceae, najznačajniji je roda Klebsiella. U ljudskim kliničkim uzorcima, pored Klebsiella pneumoniae pojavljuju se i Klebsiella oxytoca i Klebsiella rhinoscleromatis. U posljednjih nekoliko godina, vrste roda Klebsiella su postale važan patogen bolničkih infekcija.
Javlja se prirodno u tlu, a oko 30% sojeva može fiksirati dušik, u anaerobnim uslovima.[2] Mnogo je proučavana kao slobodno živeći diazotrof, zbog fiksacijskog sistema dušika, kao i zbog poljoprivrednih interesa, jer je uočeno da Klebsiella pneumoniae povećava prinos u takvim uslovima.[3]
Predstavnici roda i Klebsiella obično ispoljavaju dvije vrste antigena na površinama ćelija. Prvi, O antigen, sastavni je dio lipopolisaharida (LPS), od kojih postoji 9 varijanti. Drugi je K antigen, kapsulski polisaharid, s više od 80 varijanti.[4] Oba doprinose patogenosti i čine osnovu za serogrupisanje.
Klebsiella pneumoniae usko je srodna vrsti Klebsiella oxytoca, koja se prepoznaje po negativnom indol-testu i sposobnosti da raste na melezitozi, ali ne i 3-hidroksibutiratu.