Komos

Komos, orgijastička scena na atičkom crnofiguralnom kiliksu, sa natpisom Kup komasta, 575. pne., Louvre (Inv. E 742)
Scena komosa: komasti i hetere zauzimaju eksplicitne poze i prave akrobacije na atičkoj crnofiguralnoj amfori pronađenoj na lokalitetu Vulci u Etruriji; oko 560. pne.
Povorka komosa u Grobnici leoparda u Tarkvinijima
Scena plesa u nekropoli u Tarkvinijima

Komos (grčki: κῶμος / kỗmos) bila je ritualna svečana povorka veseljaka vinopija u staroj Grčkoj, koji su kao učesnici te povorke bili poznati kao "komasti" (κωμασταί / kōmastaí). Komos se u osnovi može definisati kao vesela družina u zajedničkom pokretu,[1] no tačnu prirodu komosa teško je utvrditi na osnovu raznovrsnih književnih izvora i njegovih predstava na vazama.

U grčkoj književnosti, arheologiji i ikonografiji, komos u načelu predstavlja živahnu i svečanu povorku pijanaca koju prate svirači, i ta je slika karakteristična za predstave simpozija (gozbi) i svetkovina u čast Dionisa. Ovakva povorka možda ima korene u svetkovini koja se održava povodom žetve u slavu prirode i u čast Dionisa i njegovih pratilaca. Takva je povorka često predstavljena na atičkoj keramici od 6. veka pne. i čini se da vremenom gubi ritualni karakter i sve više se pretvara u privatnu zabavu.

  1. Christiane Bron, Fêter la victoire, en Pallas n° 75, 2007, p. 189.

Komos

Dodaje.pl - Ogłoszenia lokalne