Komos (grčki: κῶμος / kỗmos) bila je ritualna svečana povorka veseljaka vinopija u staroj Grčkoj, koji su kao učesnici te povorke bili poznati kao "komasti" (κωμασταί / kōmastaí). Komos se u osnovi može definisati kao vesela družina u zajedničkom pokretu,[1] no tačnu prirodu komosa teško je utvrditi na osnovu raznovrsnih književnih izvora i njegovih predstava na vazama.
U grčkoj književnosti, arheologiji i ikonografiji, komos u načelu predstavlja živahnu i svečanu povorku pijanaca koju prate svirači, i ta je slika karakteristična za predstave simpozija (gozbi) i svetkovina u čast Dionisa. Ovakva povorka možda ima korene u svetkovini koja se održava povodom žetve u slavu prirode i u čast Dionisa i njegovih pratilaca. Takva je povorka često predstavljena na atičkoj keramici od 6. veka pne. i čini se da vremenom gubi ritualni karakter i sve više se pretvara u privatnu zabavu.