Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Oligopeptid

Tetrapeptid je primjer oligopeptida:
Val-Gly-Ser-Ala je označen
zeleno i pokazuje amino kraj, tj. (L-valin), a plavim je označen karboksilni kraj (L-Alanin).

Oligopeptid, često samo peptid (grč. oligo = nekoliko), sastoji se od četiri do dvadeset aminokiselina i može uključivati tetrapeptide pentapeptide heksapeptide i tako naprijed.[1][2][3][4][5]

Ponekad se u ovu kategoriju uključuju i dipeptidi i tripeptidi, ali je uobičajena praksa da one strukture i pojave koje imaju do tri elementa nose prefiks prema broju gradivnih elemenata, tj. di- (dipeptid]]i, npr.) i tri- (tripeptidi, npr.).

Opisano je više od 600 oligopeptidnih varijanti, a oko polovina njih je, na bazi molekulske structure, podijeljeno u sedam klasa:

Najbolje su proučenu mikrocistini, zbog njihovog potencijalnog toksičnog uticaja na vodi za piće.[6] A review of some oligopeptides found that the largest class are the cyanopeptolins (40.1%), followed by microcystins (13.4%).[7]

  1. ^ Voet D., Voet J. (1995): Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.
  2. ^ Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.
  3. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  4. ^ Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, ISBN 0-12-361811-8.
  5. ^ Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., ISBN 978-1-4641-0962-1.
  6. ^ Martin Welker and Hans Von Döhren (2006). "Cyanobacterial peptides – Nature's own combinatorial biosynthesis". FEMS Microbiology Reviews. doi:10.1111/j.1574-6976.2006.00022.x.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  7. ^ George E. Chlipala, Shunyan Mo, and Jimmy Orjala (2011). "Chemodiversity in Freshwater and Terrestrial Cyanobacteria – a Source for Drug Discovery". Curr Drug Targets.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

Previous Page Next Page