Ozonska rupa

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ozonska rupa je geografski ograničena pojava smanjivanja ozonskog sloja u atmosferi. Prvi puta su otkrivene u 1970-tim, i to u južnoj hemisferi. Ozonski sloj je dio stratosfere na visini od 12 – 50 km. Uzroci pojave ozonskih rupa su sporne. Neki naučnici tvrde da su to prirodne pojave, dok drugi tvrde da je čovjek uzrok toga.

U skladu sa mišljenjem da čovjek izaziva nastanak ozonskih rupa, navodi se da one nastaju i zbog čovjekova utjecaja na okolinu i korištenja stakleničkih plinova u industriji (ti plinovi doprinose uništavanju zemljinog ozonskog omotača i zbog toga na površinu pristiže veća koncentracija pogubnih ultraljubičastih zraka sa Sunca). Iako su gotovo sve države, članice Ujedinjenih nacija tokom 1990-tih smanjile ili potpuno obustavile upotrebu stakleničkih plinova, zbog "zakašnjelog" efekta djelovanja još najmanje nekoliko desetljeća će biti prisutan fenomen pojave ozonkih rupa. Pretpostavlja se da će čovjekov utjecaj na ozonske rupe ispuštanjem stakleničkih plinova nestati negdje oko 2050. godine. Ozon se oštećuje djelovanjem plina freona.
Nedovršeni članak Ozonska rupa koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons ima datoteke na temu: Ozonska rupa